LIVING - novosti iz svijeta interijera
Naslovnica Zeleni trendovi Vrt

Urbane oaze poljoprivrede zazelenjele su Hrvatsku

U svijetu oko 800 milijuna ljudi ima gradski vrt. Osim što su izvor zdrave hrane, ti vrtovi imaju i socijalnu i psihološku dimenziju
12. veljače 2016. u 11:23 0 komentara 1104 prikaza
gradski vrtovi zagreb
Foto: Daniel Kasap/Pixsell
Pogledajte galeriju 1/10

Sve češće u gradskim sredinama, uz šume nebodera i betona, imamo priliku zapaziti i elemente koji im načelno nisu svojstveni, a čine ih bogatijima. Džungla na asfaltu dobiva posljednjih godina zanimljv kontrapunkt – zelenu džunglu od više-manje uredno okopanih gredica na kojima je posađena salata, blitva, špinat... I to ne samo kod nas nego i u svijetu.

Prema procjenama, oko 800 milijuna ljudi koji žive u gradovima bavi se urbanim vrtlarenjem. Iako gradski vrtovi u nas postoje od kraja osamdesetih, tek posljednjih nekoliko godina raširili su se posvuda, i to zahvaljujući akcijama koje provode gradovi. Osim u Zagrebu, gradski vrtovi postoje i u Splitu, Karlovcu, Varaždinu, Virovitici... i svakog proljeća pridruži im se neki novi grad koji zemlju u svome vlasništvu daje građanima na obrađivanje.

gradski vrt | Autor : Privatni arhiv Foto: Privatni arhiv

Svi oni koji koriste i obrađuju takav vrt dobro znaju da nije nimalo jednostavno dobiti ga, jer interes je uvijek veći od broja raspoloživih parcela. To su nam potvrdili i u Gradu Zagrebu, koji i ove godine nastavlja projekt Gradski vrtovi, stalno tražeći nove lokacije koje bi građani mogli obrađivati.

Vrtlarenje je poput zaraze

– Na području grada Zagreba trenutačno je 11 gradskih vrtova s više od 2000 vrtnih parcela na površini od 21 hektara. U proljeće planiramo raspisati javni poziv za dodjelu 124 vrtne parcele u Gradskom vrtu u Borovju. Također je u planu u vrtu u Borovju dodatno urediti i opremiti preostali dio površine obradivog zemljišta s ukupno 200 novih parcela – otkriva agronomkinja Branka Mrakužić iz Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo.

Jedna od korisnica je i Anđelka Pejaković koja nedaleko od svoga stana već treću godinu koristi gradski vrt u novozagrebačkom naselju Sopot. Priznaje da se toliko zarazila vrtlarenjem da ne može dočekati da počne sezona pripreme tla i sadnje.

Sadi se sve pa i lubenice

Djelomično tu ljubav zahvaljuje i tome što je odrasla na selu i bila okružena i poljodjelskim radovima, a dijelom je to zbog toga što sada živi u stanu. Da bi mogla postati urbana vrtlarica, bilo je potrebno prijaviti se na natječaj grada Zagreba za dobivanje parcele.

Prema propisanom zakonu, dobila je prvo ugovor o korištenju na dvije godine, a u međuvremenu je on produljen do daljnjega. Naime, kako nam je objasnila Branka Mrakužić, vrtne parcele daju se na korištenje na dvije godine bez naknade, s mogućnošću produljenja korištenja pod uvjetom da se korisnici prema njima odnose s pažnjom dobrog gospodara. A Anđelka Pejaković doista je primjer dobre gospodarice – od početka je pristupila odgovorno i s puno entuzijazma obrađivanju vrta te je u njemu zasadila sve što se zasaditi dalo, čak i lubenice.

gradski vrt | Autor : Privatni arhiv Foto: Privatni arhiv

– Posadila sam ih već prve godine i bila sam ponosna jer su postigle težinu između 11 i 13 kilograma – objašnjava. Osim lubenica i klasičnih kultura poput salate, korabe, tikvica i ostalog, tu su i druge, za ovo podneblje malo egzotičnije kulture – šparoge, ogrozd, aronija, tayberry (križanac maline i kupine)...

Kako su vrtovi namijenjeni i za sadnju začinskog bilja te cvijeća, ni toga u Anđelkinu vrtu ne manjka. Ovoliko kultura zahtijeva i puno vremena i angažmana, no našoj sugovornici to ne pada teško. I to ne samo zato što je vrt i djelomični izvor hrane za njezinu obitelj.

– Rad u vrtu mi je zadovoljstvo, a ne opterećenje, i opušta me. Nije teško raditi kad znate da to radite za sebe. Svaki odlazak u vrt novo je zadovoljstvo, opuštanje, druženje i prilika za razmjenu iskustava s ostalim vrtlarima – kaže Anđelka. Da sve uspije uzgojiti, pomaže joj obitelj – suprug i dvoje djece.

>>Uzeli motike u ruke: Mjesečno planiraju uštedjeti 400 kuna

Kako možete doći do svoga zelenog raja?

Da biste postali korisnik gradskog vrta, morate podnijeti zahtjev na objavljeni javni poziv koji gradovi pokreću tijekom proljetnih mjeseci.  

Pravo na podnošenje zahtjeva ima osoba s prebivalištem na području grada u kojem se dodjeljuje vrt.  

Zahtjev je potrebno podnijeti u roku od 15 dana od objave poziva, a nadležni gradski ured provodi postupak utvrđivanja prijedloga liste koja se izražava bodovima.

S osobama koje su dobile vrt sklapa se ugovor o davanju na korištenje vrtne parcele, i to na dvije godine bez naknade. 

Ako se korisnik ne pridržava kriterija i obaveza iz ugovora (terenska provjera poljoprivrednog redara), ugovor se otkazuje. No, takvih situacija je, otkrila nam je Branka Mrakužić iz Grada Zagreba, vrlo malo, kao što je i mali broj onih koji odustaju od danih im vrtova.

Gradovi organiziraju za nove vrtlare i edukacije o vrtlarenju, a usto svakome od njih daju i Vrtlarski priručnik kao pomoć u praktičnim savjetima.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.