LIVING - novosti iz svijeta interijera
Naslovnica Zeleni trendovi Vrt

Ekološka poljoprivreda: koliko kaskamo za Europom?

Organski i ekološki način uzgoja i kod nas uzima sve više maha. Od 2003. kada ih je bilo svega 130, danas imamo 2194 proizvođača
15. siječnja 2016. u 09:00 0 komentara 1459 prikaza
ekološka poljoprivreda
Foto: Thinkstock

Vijest da je Danska donijela plan prema kojem bi se do 2020. godine sva obradiva zemljišta u toj zemlji potpuno trebala prebaciti na ekološki način uzgoja nametnula je i usporedbu s domaćim prilikama.

S jedne strane pomalo je iluzorno uspoređivati se s Dancima kojima je ekološka poljoprivreda već pitanje tradicije. Mudro vođena politika poticaja svima uključenima u procese ekoproizvodnje vinula je ovu zemlju u svjetski vrh. Od 2007. Danci su povećali izvoz bioproizvoda za čak 200%.

ekološka poljoprivreda | Autor : Thinkstock Foto: Thinkstock

Ovo je budućnost
U Europi, Austrija je i dalje vodeća zemlja s udjelom ekološke poljoprivrede od 19,27 posto. S druge pak strane nije loše napraviti određene usporedbe da bismo vidjeli kako stojimo i koliko smo napredovali kad je riječ o organskom uzgoju. Primjer Danske određeni je poticaj i podsjećanje da je ovakav način uzgoja budućnost.

Konvencionalna poljoprivreda koja upotrebljava agrokemikalije i neracionalno troši neobnovljive prirodne resurse posve je neuklopiva u sustav održivog razvoja. Ubrzan razvoj organske poljoprivrede događa se svugdje – samo u Europi od 2008. godišnji promet ekoloških proizvoda porastao je na 23 milijarde, što predstavlja 40% svjetskog tržišta. Ni Hrvatska nije iznimka u tome, unatoč činjenici da svega 4,03 posto od ukupnih poljoprivrednih površina otpada na one s predznakom eko.

ekološka poljoprivreda | Autor : Thinkstock Foto: Thinkstock

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, u nas su 2014. evidentirana 2194 ekološka proizvođača (u EU ih je ukupno 253.000), s površinom od 50.054 ha. Pogledamo li brojke iz 2003., kada je tek 130 proizvođača bilo uključeno u eko proizvodnju, a posljednje se četiri godine udio ekoloških površina popeo sa 1,80 na spomenutih 4,03, onda i u našem slučaju možemo govoriti o rastu. Usto, u postotnom iznosu na razini smo Francuske. Kako su nam rekli u Ministarstvu poljoprivrede, interes za ovaj način proizvodnje u nas je u porastu.

- Prema prvim neslužbenim podacima podnesenih zahtjeva za potporu ekološkoj proizvodnji za 2015. prijavljeno je oko 80 ha - kažu iz Službe za odnose s javnošću spomenutog Ministarstva. U usporedbi sa Slovenijom, još uvijek kaskamo – 2014. u toj je zemlji evidentirano 41.237 ha što čini 8,7% u odnosu na ukupne poljoprivredne površine, dok smo bolji od Srbije i Makedonije, gdje se 9547, odnosno 2359 ha zemlje obrađuje prema ekonačelima.

ekološka poljoprivreda | Autor : Thinkstock Foto: Thinkstock

Dugotrajne pripreme
Razlozi zašto ove domaće brojke nisu još veće i što ekoproizvodnja u nas nije doživjela još jači zamah su brojni.

- Proizvođači nisu dovoljno upoznati s pravilima proizvodnje i obvezama, osobito kad je riječ o obveznoj stručnoj kontroli jednom godišnje - smatraju u Ministarstvu.
Usto, da biste se bavili poljoprivredom na ovaj način, morate uložiti vremena i truda na edukaciju pa se onda tradicionalan način uzgoja čini jednostavnijim putem. I bržim. Jer, da biste nešto uzgojili prema organskim principima potrebno je nekoliko godina da se oranica za to pripremi i da možete ubirati plodove s nje i onda ih pripremljene plasirati na tržište.

ekološka poljoprivreda | Autor : Thinkstock Foto: Thinkstock

>>U Danskoj uskoro isključivo organska poljoprivreda

Većinu uroda prodajemo vani

Proizvodnja hrane u kojoj se ne koriste umjetna gnojiva, kemikalije, pesticidi niti hormoni teži je, ali svakako bolji i isplativiji put. Ne samo u kontekstu održivog razvoja, vraćanja prirodne ravnoteže, zdrave hrane, nego i financijske isplativosti. 

Iako je potrebno dugo vremena da se dočekaju prinosi i unatoč tome što je potrebno više rada nego u tradicionalnoj proizvodnji, od organske poljoprivrede može se živjeti. Naime, ekonomska računica važan je adut u organskoj poljoprivredi i to bi domaći poljoprivrednici svakako trebali imati na umu i što bi im trebalo biti poticajno da počnu razmišljati na ekonačin jest činjenica da je potražnja potrošača za ekoproizvodima sve veća, pa tako i proizvodnja ima budućnost i mogućnost uspješnog izvoza na tržište drugih članica EU.

Dosadašnja iskustva naših ekopoljoprivrednika govore da su zadovoljni plasmanom i cijenom, a otkupljivači su zadovoljni kvalitetom. Idealno bi, naravno, bilo da se više proizvedenog uspije prodati na našem tržištu, no za to još uvijek treba čekati neka bolja vremena. 

Za sada još uvijek, primjerice, gotovo svu organski uzgojenu pšenicu  - izvozimo, a čak 80% organskih proizvođača svoje proizvode prodaje u zemljama  EU.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.