Zaboravljeno cvijeće starinskih vrtova ponovno se vraća u modu, kako zbog ljepote tako i zbog svoje uloge u organskom vrtlarstvu, a jedna od cvjetnica koje su tu neprikosnovene svakako je dragoljub.
Dragoljub je u uzgoju kao jednogodišnja zeljasta biljka kojoj je domovina Peru, gdje raste kao trajnica - penjačica. Odatle je prenesena u Europu u 16. stoljeću. Stabljika joj puže ili se penje oko potpornja. Ima mesnate i sočne stapke. Biljka je jaka mirisa, osobito neki kultivari. Ima okruglaste listove izraženih žila. Cvjetovi su smješteni u pojedinačnim glavicama i opora su mirisa. Uzgojeni su mnogobrojni kultivari koji su ili penjačice ili pužući ili patuljasti. Mlade biljke se sade u proljeće (travanj).
Ako rastu na previše plodnu tlu, listovi preobilno rastu pa cvjetovi ne dolaze do izražaja. Brzo raste. Naziv roda potječe od grčkoga tropaion, trofej, jer su listovi oblika štita iznad kojih su cvjetovi nalik kacigama. Listovi, cvjetovi, cvjetni pupoljci i ostruge nektarija mogu se jesti kao salata. Svježe isjeckani listovi daju ljuti začin za mekane sireve ili jela od jaja.
Nedozrele sjemenke mogu se kiseliti kao zamjena za kapare. Dragoljub je sjajan saveznik u vrtu. Naime, zasaditi voće i povrće nije bilo dovoljno. Potrebno je zasaditi i cvijeće koje će privući pažnju upravo tamo gdje treba. Zbog svojih ljekovitih svojstava, dragoljub bi trebao biti u svakom vrtu. Velike količine vitamina C sastavni su dio ove biljke pa su zato cvjetovi i mladi listovi idealni za salate. Treba naglasiti jednostavnost uzgoja jer, osim sunčanih položaja, ova biljka ne traži ništa više. Prihranjivanje treba izostaviti, jer previše plodno tlo rezultira slabijom ili gotovo nikakvom cvatnjom.
U vrtu ga je najbolje saditi uz kupusnjače i rajčice, jer osim što privlači gusjenice, privlači i lisne uši. S obzirom na to da je dragoljub vrlo osjetljiv na mraz, sa sjetvom u zatvorenom počnite tek krajem ožujka, a u vrt ga presađujte u svibnju. No osim što može poslužiti kao mamac i tako odvratiti štetnike od napada na povrće, neke kukce može i odbiti svojim mirisom, pa se stoga preporučuje posebno uz tikvice i krastavce.
Primjena: za gredice i njihove rubove, za kamenjare, za pokrivanje zidova, u posudama (neki kultivari) ili kao pratilica uz druge biljke koja se ističe ljepotom svojih cvjetova.
