PROMO

Budućnost hrane - ekološki uzgoj na profitabilnim malim imanjima

Zrno eko imanje
Foto: Martina Turk
1/3
15.05.2024.
u 09:36

Vodeći svjetski ekološki poljoprivrednik, promotor market gardeninga, Kanađanin Jean-Martin Fortier u organizaciji platforme Masters of the Soil gostovao je Zagrebu te vodio radionicu na Zrno eko imanju.

Način na koji uzgajamo našu hranu ima dubok utjecaj na zdravlje ljudi i okoliša, na kvalitetu života čitavih zajednica, ali i na dugoročnu sigurnost opskrbe hranom. Masovna proizvodnja hrane i tradicionalne metode intenzivnog korištenja pesticida, umjetnih gnojiva i monokultura ne samo da štete okolišu već i doprinose klimatskim promjenama. Globalna kriza zdravlja čovjeka i okoliša zahtjeva promjene dosadašnjih praksi, a na sreću postoje pojedinci koji pokazuju kako je moguće drugačije i bolje.

Jedan od njih je Kanađanin Jean-Martin Fortier, vodeći stručnjak i nagrađivani praktičar za ekološku poljoprivredu i biointenzivni uzgoj na malim imanjima, koji je 3. i 4. svibnja gostovao u Hrvatskoj i svoja znanja prenio ekološkim poljoprivrednicima te svoje metode ilustrirao na primjeru lokalnog Zrno eko imanja.

Fortier već godinama usavršava upravljanje manjim poljoprivrednim gospodarstvima s ciljem maksimalnog povećanja produktivnosti i profitabilnosti. Svojim radom na imanju u Kanadi, knjigama Eko-povrtar i Alati u ekološkom povrtlarstvu, u Hrvatskoj u izdanjima Planetopije, te popularnim edukativnim programima koje vodi diljem svijeta, dokazuje snagu, moć i sve dobrobiti lokalne i ekološke poljoprivrede za okoliš, ali i da se od nje može dobro živjeti.

Foto: Martina Turk

„Već više od 20 godina razvijamo i testiramo biointenzivnu metodu uzgoja na našem imanju, Les Jardins de la Grelinette, koja povećava biologiju tla i surađuje s prirodom kako bi se postigao maksimalan prinos na malim površinama. S obzirom na uspjeh imanja, odlučio sam podijeliti rezultate svih ovih godina istraživanja, testiranja i razvoja s drugima kako bih podržao širenje regenerativnih malih imanja i tako promovirao globalni prijelaz prema prehrambenim sustavima utemeljenim na prirodi i održivoj zajednici.”, pojasnio je Fortier.

Nadahnuće za mlade ljude koji žele drugačiju poljoprivredu

Fortier je 3. svibnja u Zagrebu u Makronovi održao nadahnuti večernji razgovor o budućnosti ekološke poljoprivrede s pionirom biointenzivne ekološke poljoprivrede u Hrvatskoj, Davidom Pejićem, direktorom Zrno eko imanja, dobitnikom nagrada za najboljeg ekološkog poljoprivrednika Europske Unije te za najboljeg hrvatskog mladog ekološkog poljoprivrednika. U Habjanovcu je Fortier 4. svibnja vodio radionicu na Zrno eko imanju za sudionike iz Hrvatske, Austrije, Njemačke, Mađarske, Srbije.

“Želim nadahnuti mlade da se bave poljoprivredom, jer to je jedno od najvažnijih pitanja današnjice. Vjerujem da povećavanjem broja malih eko-gospodarstava i njihovim udruživanjem možemo kemijsku poljoprivredu zamijeniti proizvodnjom zdrave hrane – koja ne samo da je svježa i ukusna, nego i oplemenjuje ljude, povezujući ih zahvalnošću i ponosom što stvaraju nešto lijepo. Budućnost je poljoprivrede, a time i cijelog planeta, da svi budu svjesni kako je tlo živi organizam kojeg trebamo brižno njegovati“, rekao je Fortier.

Foto: Martina Turk

Društvena odgovornost, briga za budućnost i ekološki uzgoj hrane koji nije štetan za ljude, životinje i okoliš za Davida Pejića je oduvijek bila glavna nit vodilja poslovanja. Kružni ekosustav koji je dugogodišnjim radom i posvećenošću razvio na Zrnu poštuje svaku kariku u lancu te pozitivno utječe na zdravlje ljudi i ekosustava.

“Paradoks civilizacije je da smo hranu, kao nešto što bi nas trebalo podupirati i graditi, pretvorili u svojevrsnu ugrozu. Zato je cijeli pokret ekološkog uzgoja hrane iznimno važan za naše društvo i civilizaciju te je motivacija za ono što radim”, rekao je Pejić u razgovoru s Fortierom.

Market gardening – profitabilan uzgoj po mjeri čovjeka

Na Fortierovoj praktičnoj radionici, David Pejić je okupljenima pokazao kako načela biointenzivnog ekološkog uzgoja primjenjuje na Zrno eko imanju. Inspiriran upravo radom Jean-Martin Fortiera, Pejić je 2018. godine počeo primjenjivati inovativne pristupe i metode te je pokrenuo najveći no-till ekološki biointenzivni vrt u regiji.

Fortier je Zrno posjetio 2018. godine na samom početku njihova puta ka biointenzivnom vrtlarstvu, a sada nakon ponovnog posjeta je oduševljeno rekao: „Ovo je jedno od pet najboljih ekoloških imanja koje sam vidio, ponosan sam i sretan zbog onoga što ste na Zrnu napravili u proteklih šest godina“.

„Riječ je o višegodišnjem projektu koji nam je otvorio mogućnosti da kupcima ponudimo još širi spektar kultura, ali i podijelimo iskustva i prakse s onima koji  su zainteresirani započeti vlastite projekte“, rekao je David Pejić, te sudionicima predstavio načela ovakvog uzgoja u praksi.

1. No-till
Jedna od ključnih komponenti no-till biointenzivnog ekološkog vrtlarstva je izbjegavanje obrade tla, što se odnosi na praksu prekopavanja i prevrtanja tla. Umjesto toga, koristimo sloj organskog malča ili pokrovnih usjeva kako bismo zaštitili tlo, što pomaže u održavanju njegove strukture i plodnosti. To također pomaže u sprječavanju rasta korova, kao i zadržavanju vlage, što olakšava održavanje vrta. Tijekom godina neokretanja tla i  nanošenja organske materije, ono se sustavno regenerira i obogaćuje.

2. Više na manjoj površini – bez teške mehanizacije
Kulture sadimo i sijemo blizu jedne uz druge na gredicama širine 75cm, omogućujući im da međusobno stvore simbiotski odnos. To pomaže smanjiti potrebu za kemijskim gnojivima, budući da se biljke prirodno međusobno podupiru i hrane. U obradi koristimo isključivo ručne alate, pri čemu moramo biti inovativni i često sami osmišljavamo adekvatna rješenja.

3. Intenzivna sadnja
Na biointenzivnim gredicama moguće je višekratno saditi i sijati povrtnice tijekom jedne godine, što ovaj tip uzgoja čini maksimalno efikasnim. U biointenzivnom vrtu na Zrnu uzgaja se niz kultura: blitva, salanova salate, mladi luk, korjenasto povrće, češnjak, celer rebraš, mahune te začini. Istu metodu koriste i u plastenicima gdje uzgajaju salatu azijski miks, rikolu, rotkvice, rajčicu, krastavce kornišone, papriku baburu i patlidžan.

Jean-Martin Fortier pozvao je poljoprivrednike, sudionike radionice da pomno planiraju svaku svoju aktivnost u biointenzivnom uzgoju, ali prije svega da kreiraju viziju te je podijelio vlastitu viziju koju na svojom imanju dijeli sa suprugom Maude-Helene: “Baveći se poljoprivredom, želimo voditi zdrav, produktivan i smislen život. Želimo živjeti na imanju sa svojom djecom, odgajati ih na selu i biti što bliže prirodi. Također želimo biti uspješni poduzetnici, s ciljem da postanemo tako dobri da možemo i druge poučavati. Iznad svega želimo obilje, sreću i kreativnost u našim svakodnevnim životima. Imanje radi za nas, a ne obrnuto.”

Inovacije za veću profitabilnost

Pokret market gardeninga privlači i inovatore koji, u suradnji s poljoprivrednicima, osmišljavaju lagane manje alate koji im omogućuju efikasniji rad i veću profitabilnost. Neki od njih su se predstavili i na događanju na Zrnu, poput francuskog proizvođača Terrateck, austrijskog Organic Tools te hrvatskog Green Tools Tech.

“Upravo me je Fortierov posjet Biovegi i Zrnu 2018. godine inspirirao da počnem više surađivati s ljudima koji uzgajaju na ovaj način i da kreiram inovativne alate koji će im pomoći u svakodnevnom radu”, rekao je tom prilikom hrvatski agro inovator, Bruno Motik, Green Tools Tech. Dodao je i kako smatra da je udruživanje i suradnja ključna u promjeni paradigme uzgoja hrane te su stoga njegovi projekti open source – dijeli ih sa svima koji su zainteresirani raditi slične alate.

Odgovor na klimatske promjene

Tradicionalne metode intenzivnog korištenja pesticida, umjetnih gnojiva i monokultura ne samo da štete okolišu već i doprinose klimatskim promjenama. Sustav poljoprivrede u kojem dominiraju monokulture, koje zahtijevaju velike količine vode npr. nije otporan, fleksibilan i održiv. Uzgoj hrane koji se temelji na principima ekološke poljoprivrede i market gardeninga, ključan je u borbi protiv klimatskih promjena.

„Posljednjih smo se godina uvjerili kako klimatske promjene nisu šala“, naglasio je David Pejić. „Jedne godine se nosimo s ekstremnom sušom, druge godine s poplavama – prilagođavanje je zahtjevno, no primjenjujući načela biointenzivnog vrtlarstva i ekološke proizvodnje, uspijevamo iznaći rješenja i biti dovoljno fleksibilni i otporni.“, podijelio je iskustvo sa svog imanja.

Fortier strastveno zagovara tezu kako budućnost poljoprivrede dolazi od ljudi, a ne samo tehnologije. Od zajedničkog razumijevanja da hrana koju jedemo treba biti uzgojena s pažnjom od strane ljudi kojima je stalo.

Svoje gostovanje u Hrvatskoj završio je porukom: “Više lokalnih raznolikih imanja koje hrane zajednice, više mladih ljudi u poljoprivredi donijet će nam otporniji prehrambeni sustav. Tisuće i tisuće takvih imanja, koje obogaćuju tlo i prilagođavaju se svim izazovima bit će pravi čuvari hrane. To je budućnost ekološke poljoprivrede i to je odgovor na klimatske promjene."

mastersofthesoil.com

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije