Vrtlari i voćari vječno debatiraju oko toga je li bolje voćke saditi u proljeće ili u jesen, no, svima kojima je vrtlarenje hobi, sadit će u trenutku kad se domognu željene sadnice. Ako ste među ovim drugima, evo nekoliko savjeta za jesensku sadnju koja uskoro kreće - dočekajte ju spremni,
1. Sadite od listopada do prvog mraza
U vrijeme kada su voćke u fazi mirovanja, prilagodba i ukorjenjivanje puno je bolje nego tijekom vegetacije. Jesensku sadnju možemo obavljati sve dok nam vremenski uvjeti to dopuštaju, a to znači da tlo ne smije biti smrznuto i da nema snijega. U jesen tlo je još uvijek toplo i vlažno pa korijen puno brže raste i puno lakše obnavljaju se oštećeni dijelovi korijena. Tijekom jeseni i zime zbog kiša tlo se puno više slegne pa zemlja obavije korijen i on se brže širi i raste.
2. Izbor sadnica
Posebnu pozornost treba obratiti na sortu, izbor podloge te da sadnica ima snažno korijenje, ravno stablo, i razgranatu krošnju. Puno je bolje kupovati mlade sadnice, koje još nisu razvile svoju krošnju, lakše ih je oblikovati. Ako kupljenu voćku planiramo saditi sljedeći dan, preko noći je treba ostaviti u vodi, kako se korijen ne bi osušio. Ako ih planiramo saditi nakon više dana, voćku spremamo u posudu sa zemljom da korijen ne ostane gol. Važan je i izbor podloge. Slabo bujna podloga odlična je za male vrtove, mogu se uzgajati na žici te voćke cijepljene na te podloge ranije rode. No, ako imate više prostora, izaberite podloge bujnog rasta. Pripazite da pravilno orezujete voćke da ne biste brali jabuke na 10 m visine.
3. Plan sadnje
U voćnjaku trebaju i oprašivači. Sade se u sredinu nasada, ostale sorte sade se oko njih. Za male vrtove izaberite samooplodne sorte. Kod planiranja sadnje obratite pozornost na uzgojni oblik jer ćete si time odrediti i razmak sadnje. Razmak sadnje kreće se od 2,5 m kod slabo bujnih sorti do čak 8 metara kod vrlo bujnih sorti.
4. Sadnja i gnojenje
Na mjesto gdje će biti voćka zabijemo kolac. On sprečava lomljenje sadnice i štiti sadnicu od vjetra. Nakon toga, iskopamo rupu, 1 X 1 m i 50 cm dubine. Na dno rupe stavljamo mješavinu komposta i zemlje. Prije stavljanja u rupu voćku uronimo u mješavinu vode i komposta, neka stoji 30-45 minuta. Tako će korijenove dlačice u vrlo kratkom roku primiti dosta mikro i makroelemanata potrebnih za rast i ukorjenjivanje. Skratimo preduge žile, oštećene prikratimo do zdravih dijelova. Izmiješamo zemlju iz rupe s malo komposta, zbijemo zemlju nogama, privežemo voćku za potporanj. Oko voćke napravimo mali jarak u koji ćemo uliti vodu. Moramo paziti da je mjesto cijepa podloge i plemke nekih 10 cm iznad zemlje. Umjesto komposta možemo koristiti i stajski gnoj, ali ga ne smijemo stavljati direktno na korijen da ga ne bi spržio. Zatrpamo rupu dopola, stavimo stajski gnoj, ostatak zemlje, dobro stisnemo i zalijemo.
5. Orezivanje
Nakon sadnje pristupa se rezu nadzemnog dijela koji služi za formiranje uzgojnog oblika. Sadnicu voćke prerežemo na visinu od 70 do 100 cm, prikratimo sve male grančice sa strane. Tako pomažemo korijenu da hranu i vodu troši za svoj rast i razvoj, umjesto da ih šalje u nadzemne organe.
