Prema novom istraživanju Njuškala, provedenom na uzorku većem od 161 tisuću aktivnih oglasa u srpnju 2019. godine, tražene cijene nekretnina u Hrvatskoj pokazuju rast od gotovo 7 posto. U posljednjih 12 mjeseci tražene cijene stanova više su za 9 posto, dok su tražene cijene kuća skočile za nešto više od 4 posto.
Iako potražnja za nekretninama raste, gledajući rast posjećenosti Njuškalove kategorije Nekretnine za 13 posto u odnosu na prošlu godinu te čak više od 13 milijuna detaljnih pregleda oglasa nekretnina u srpnju, sudeći prema Njuškalovom godišnjem indeksu traženih cijena stanova u Hrvatskoj, rast istih u posljednih 8 mjeseci bilježi usporavanje.
Prosječna tražena cijena kvadrata stana u Zagrebu je u srpnju iznosila 2.048 eura, odnosno za 9 posto ili 175 eura je veća u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Tražene cijene stanova su rasle i u ostalim većim hrvatskim gradovima. Tako je prosječna cijena kvadrata stana u Splitu u 12 mjeseci skočila za 8 posto i u srpnju je iznosila 2.890 eura. Prosječna tražena cijena kvadrata stana u Rijeci je u srpnju iznosila 1.579 eura, dok je u Osijeku ona prešla tisuću eura za kvadrat.
No, pogledamo li razvoj traženih cijena kuća u istim gradovima, vidljiv je značajno manji rast. Tako je prosječna cijena kvadrata kuće s dvorištem u Zagrebu prošlog mjeseca iznosila 1.342 eura, odnosno 5 posto je viša u odnosu na isti mjesec prošle godine. Cijene kvadrata kuće u Splitu rasle su na godišnjoj razini za oko 4 posto, dok su u Rijeci one bilježile skok za tek nešto više od jedan posto.
U Puli, pak, prosječna cijena kvadrata kuće iznosila je 1.513 eura te nije bilježila osjetnu promjenu u odnosu na prošlu godinu, dok je istovremeno prosječna tražena cijena kvadrata stana u istom perodi porasla za oko 7 posto, odnosno na 1.686 eura.
Dubrovnik je i dalje uvjerljivo na prvom mjestu prema cijenama nekretnina u Hrvatskoj. U srpnju je prosječna tražena cijena kvadrata stana tamo iznosila 3.889 eura i za 7 posto je viša u odnosu na isti mjesec prošle godine, dok su dubrovačke kuće u srpnju bilježile prosječnu cijenu od 4.825 eura, odnosno rast od 3 posto.
Najveći godišnji rast prosječnih traženih cijena stanova u kontinentalnom dijelu bilježio je Bjelovar. Tamo je u srpnju prosječna tražena cijena kvadrata stana iznosila 953 eura, odnosno čak 15 posto više nego prije 12 mjeseci.
S druge strane, pak, najveći postotni godišnji pad prosječnih cijena kvadrata stanova bilježila je Krapina. Cijene stanova su tamo u srpnju iznosile 876 eura, odnosno 8 posto manje nego prošle godine. Uz Krapinu, godišnji pad cijena stanova bilježili su Gospić, Virovitica i Vukovar, koji je ujedno i najpovoljniji među većim hrvatskim gradovima sa prosječnom cijenom od 594 eura za kvadrat stana.
Cijene nekretnina u Gradu Zagrebu bilježe neprekidan rast od 2016. godine. Od tada su tražene cijene stanova rasle za 27 posto, dok je prosječna cijena kvadrata kuće rasla tek za 8 posto.
U nastavku je prikazan razvoj prosječnih traženih cijena kvadrata stanova i kuća kroz period od 2011. godine do danas.
Kroz vrijeme trend rasta cijena stanova u Gradu Zagrebu je bio izraženiji od rasta cijena kuća. Tako je prosječna cijena kvadrata stana u Zagrebu 2011.godine bila viša tek za 15 posto od prosječne cijene kvadrata kuće. S godinama se ta razlika povećavala, i u ovom trenutku prosječna cijena kvadrata stana je za 51 posto veća u odnosu na prosječnu cijenu kvadrata kuće.
No, pogledamo li detaljnije po kvartovima, cijene variraju u ovisnosti o dijelu grada. Tako je npr. prosječna cijena kvadrata stana na Kajzerici u srpnju iznosila 2.066 eura, dok je istovremeno u Rudešu ona za 290 eura povoljnija, odnosno iznosila je 1.776 eura. Ipak, cijene kvadrata kuća u ova dva zagrebačka kvarta su bile identične u srpnju.
Najviše cijene kvadrata stanova u Gradu Zagrebu su na Gornjem Gradu, Tuškancu, Centru pa čak i na Črnomercu gdje je prosječna cijena kvadrata stana u srpnju iznosila 2.479 eura, dok je prosječna cijena kvadrata kuće tamo bila 1.480 eura.
