Iako su cijene nekretnina pale, arhitekti savjetuju kupcima da se pri odabiru ne zalijeću. Kako ne bi kupili mačka u vreći, trebaju, među ostalim, paziti na orijentaciju stana, broj soba u odnosu na kvadraturu, vanjsku stolariju, instalacije u kuhinji i kupaonici te okolnu izgradnju.
Arhitektica Marija Šarušić iz Nimar arhitekture u posljednja je dva mjeseca u Zagrebu obišla nekoliko desetaka stanova oglašenih na prodaju i uočila na što sve potencijalni kupci posebno trebaju pripaziti. Uz preduvjet da su papiri stana čisti (uredno vlasništvo, uporabna dozvola, energetski certifikat i upisi u zemljišne knjige te katastar), važno je proučiti sljedeće:
Orijentacija stana
Idealno bi bilo odabrati stan orijentiran na dvije suprotne strane svijeta, kako bi se maksimalno iskoristio prirodni tok sunca tijekom dana i njegov utjecaj na boravak u zatvorenom. Stanove orijentirane isključivo na sjever treba izbjegavati. Naime, u takvim stanovima nedostaje sunčevog svjetla i topline, pa ih je mnogo teže zagrijati u zimskim mjesecima.
Omjer soba i površine
Treba pripaziti na omjer soba i kvadrature. Česta je zamka da se pod malom kvadraturom nudi veliki broj soba koje su većinom naknadno ispregrađivani dijelovi stana i po potrebi pretvoreni u spavaće sobe, često bez potrebnog osvjetljenja i cirkulacije svježeg zraka
Instalacije u kuhinji i kupaonici
Kod starijih stanova nužno je provjeriti kada su izvedene te posljednji put obnavljane instalacije u kuhinji i kupaonici. Taj podatak uvelike može smanjiti cijenu stana jer je obnavljanje instalacija velik trošak za budućeg vlasnika.
Vanjska stolarija
Kod stare gradnje neophodno je pregledati i vanjsku stolariju. Ako nije mijenjana od izgradnje, potrebno je usporediti cijenu nekretnine i visinu ulaganja u odgovarajuću stolariju koja bi budućim stanarima omogućila kvalitetu života kao u novogradnji.
Parapet
Kod ponude stanova treba pripaziti i na one koji imaju ispunu parapeta drvenim, metalnim i sličnim pločama s jako slabom toplinskom i zvučnom izolacijom, većinom građenima sredinom prošlog stoljeća. Primjer su takozvane "limenke". Kvaliteta takvih stanova je znatno niža od klasične gradnje, pa je uz zamjenu stolarije veliko ulaganje potrebno i za zamjenu parapeta panelima s adekvatnom izolacijom kako bi komfor življenja bio viši.
Zadnji kat
Stanovi na zadnjem katu zgrada pod ravnom pločom, većinom iz 70-ih godina prošlog stoljeća, imaju veliki problem s toplinom – ljeti se pregrijavaju, a zimi ih je puno teže zagrijati. Dio takvih stanova ima i problema s vlagom te curenjem kada pada kiša, a da bi se sanirao krov iz zajedničke pričuve, potrebna je suglasnost svih suvlasnika zgrade. Do nje pak teško dolazi jer problem na svojoj koži osjećaju samo vlasnici stanova zadnje etaže.
Okolna izgradnja
Kod stanova na nižim etažama (u prizemlju te na prvom i drugom katu) treba obratiti pozornost na okolnu izgradnju. Bez obzira na orijentaciju, takvi stanovi ne dobivaju dovoljno prirodnog osvjetljenja i topline ako su zgrade u kojima se nalaze, u neposrednoj blizini visokih zgrada.
„Iako potraga za idealnom nekretninom ima svoje zamke, osnovne arhitektonske savjete lako svladava svaki laik. Kupnja nekretnine mnogima je najveća životna investicija, pa prostor za pogrešku treba biti sveden na minimum. Zbog toga kupcima savjetujemo da pri odabiru nekretnine budu pažljivi te da, po potrebi, zatraže i savjet stručnjaka“, istaknula je arhitektica Marija Šarušić iz Nimar arhitekture.
