Svatko tko je ikad gradio kuću ili renovirao životni prostor reći će vam da je pronaći dobrog majstora otprilike jednako dobitku na lotu. A kad ga jednom nađete, čuvat ćete ga kao oko u glavi i platiti čak i više samo kako biste dobili ono što ste tražili (i što u konačnici plaćate), u dogovorenom vremenskom roku i bez raznoraznih izmotavanja koja su vjerodostojna kao ona popularna "pas mi je pojeo zadaću". Isto pravilo vrijedi i za selidbe. S tim da je selidba, dokazali su znanstvenici u mali milijun studija, pri vrhu stresnih situacija, uz bok razvodu i smrtnom slučaju bliske osobe. Dakle, trebate li se preseliti i pritom, recimo, nosite stari namještaj u novi dom, a ne živite u prizemlju ili u zgradi s liftom, vrlo vjerojatno dobit ćete ili a) odbijenicu jer je to teško i ne isplati se ili b) astronomsku cijenu zbog koje ćete radije angažirati obitelj i prijatelje – klopa i cuga kojom ćete ih počastiti neće koštati ni petinu ponuđene cijene "profesionalaca".
Kad, logično, krenete s opcijom b ne gine vam scena poput one iz popularnih "Prijatelja" kad Ross, Rachel i Chandler pokušavaju navigirati kaučem kroz stubište. Bezuspješno, dakako. Naravno, uvijek će se naći netko tko će predložiti rastavljanje na sastavne dijelove. U trenutku očaja činit će se kao pametna ideja. Vjerujte mi na riječ – nije. Jer nakon toga, čak i ako nije riječ o namještaju iz Ikee, ništa više neće pasati ni s čim, a vijci će netragom nestati. Kako je sad već na djelu Murphyjev zakon, sve što može poći po zlu, poći će. Razbit ćete susjedovu žardinijeru, razbit će vam se ogledalo na ormaru, noga od stola zaglavit će se u ogradi stubišta... slobodno nastavite niz. E, sad, koje je onda pametno rješenje? Osim da se preselite isključivo u prizemlje ili da se nikad, ali baš nikad, ne selite, jedino rješenje je – priprema. Dakako, ako ste još uvijek pri opciji b – pomoć frendova i familije. Sve što možete rastavite, a sve dijelove pažljivo pohranite. Sve što bi se moglo slomiti zaštitite. Sitnije stvari pohranite u obilježene kutije. Vrijednosti, posebno manje, prenesite sami. Potrudite se oko toga.
Seljenje kuhinje poseban je krug pakla, posebno ako je riječ o onoj rađenoj po mjeri. Čak i ako prostor bude odgovarao, to više nikad neće biti to. Ako možete, preskočite. Radije kupite novu, makar jeftiniju, a uštedite na nečem drugom jer svaki nedostatak, loše "sjedanje", sudoper koji strši, vrata koja se klimaju... bost će vas u oko svaki dan, svaki put kad kročite nogom u kuhinju. Isto vrijedi i za madrac. Ako vas je godinama dobro služio, selidba je idealna prilika za rastanak i kupnju novog. Skupe su to investicije, ali su dugoročne (kuhinje u prosjeku mijenjamo svakih 15 godina, a madrace svakih 7. Sve što ne koristite donirajte ili odnesite u reciklažno dvorište. Ako vam ne treba sad, neće vam trebati ni u novom prostoru koji ćete nepotrebno pretrpavati. Nemojte biti sentimentalni, sve potrgano, oštećeno i nepotrebno pozdravite. Realno, ne treba vam jakna stara 15 godina u koju više ne stanete. Nije lako, ali je nužno. Unajmite kombi na cijeli dan. Ne budite cicija, kad se posao (uspješno) obavi, pošteno počastite "suborce". Ako ništa drugo, imat ćete još jednu anegdotu za prepričavanje na obiteljsko-prijateljskim okupljanjima.
