Stranica autora: Kornelija Benyovsky Šoštarić - str. 15

Snaga zelene pšenice

U stampedu proizvoda koji nose predznak “zdravo” teško je ponekad izdvojiti što je zapravo dobro za naš organizam i koliko je opravdana cijena koju proizvođač traži. I sama sam često u situaciji kada nisam sigurna koliko doista vrijedi određeni dodatak prehrani jer kao organska vrtlarica čvrsto vjerujem da zdravom hranom koju uzgajamo sami možemo zadovoljiti većinu potreba za vitaminima, mineralima, enzimima, klorofilom i aminokiselinama.

VRTLARSKI DNEVNIK

Vrt u boci

Topli i suhi uvjeti naših domova oduvijek su bili problem za osjetljive biljke koje vole vlagu. Neke od njih i ja sam godinama pokušavala održati, ali bez uspjeha. Nikakvo prskanje ili tanjurići ispunjeni vodom nisu pomagali i činilo se da bi bile najsretnije kada bi živjele u stakleniku. Vlaga od zalijevanja i tada bi hlapila, ali ne bi se gubila, već bi kružila unutar svoga staklenog oklopa, osiguravajući tako uvijek visoku vlagu u zraku. Bio bi to život “pod staklenim zvonom“, baš poput francuskog clochea koji je osmišljen kako bi rane povrtnice štitio od mraza.

VRTLARSKI DNEVNIK

Mariborske urbane brazde

Imati vlastiti vrt i priliku da usred grada uzgajamo zdravu hranu velik je privilegij. Toga su svjesni i stanovnici mariborske četvrti Borova Vas, koji su ove godine prvi put uzgojili povrće i to u vlastitom susjedstvu. Iako žive u gradu, i mnogi nikada nisu imali vrt, svoju potrebu za vrtlarstvom ostvarili su u sklopu projekta Urbane brazde, konceptu zajedničkih vrtova koji je tijekom 2012. realiziran u sklopu projekta Maribor – europska prijestolnica kulture.

VRTLARSKI DNEVNIK

Zimska riznica vitamina

Nakon mnogo godina gotovo neprekidnog ciklusa uzgoja, kad sam uspijevala čak i zimi osigurati dovoljno svježeg povrća, ove zime odlučila sam ostaviti svoj vrt da se malo odmori. Bilo je to razdoblje u kojem sam željela dokazati sebi i drugima kako je moguće uzgajati povrće u kontinentalnom dijelu Hrvatske čak i u uvjetima niskih temperatura. Koristeći zaštitne pokrivače od jednog, a ponekad i nekoliko slojeva agrotekstila, u vrtu je uvijek bilo peršina, celera, mrkve, blitve, zimske salate, endivije, kelja pupčara, matovilca... No, ove godine je drugačije.

VRTLARSKI DNEVNIK

Pet novogodišnjih želja

Postoji li išta što možemo započeti već u siječnju, a ima veze s vrtlarstvom? Zapravo, mnogo toga. U svakom slučaju, za one koji traže, posla uvijek ima. Zima je doba kada treba orezati gliciniju, posaditi jesenski češnjak (ako još nismo stigli), nahraniti ptice, preokrenuti kompostište, odrezati sve suhe i bolesne grane na ukrasnom drveću i voćkama... i još mnogo toga. No, kada hladnoća stegne i boravak na otvorenom postane neizdrživ, vrijeme je da se povučemo u svoje domove i započnemo planiranje nove sezone našeg vrtlarskog života. A upravo tome ovih sam se dana posvetila i ja.

VRTLARSKI DNEVNIK

Domaći limun

U dane kada pripremamo slastice više nego inače, domaći, a osobito limun iz vrtova u kojima se uzgaja organski, veoma je tražena roba. Razlog dobro znaju svi kuhari i kuharice – to je ribana kora. Naime, kora uvoznog limuna, koji se tijekom uzgoja i skladištenja obilato tretira pesticidima, nikada se ne smije koristiti za ribanje jer je prepuna nepoželjnih ostataka. Tako nešto vlastitoj obitelji nitko ne poslužuje pa se zato ovih dana svi trude nabaviti “nešpricani” limun iz vrtova s naše obale i otoka. Uzgoj

VRTLARSKI DNEVNIK

Maginja, zaboravljeno voće

Mnoge vrste bobičastog voća na prvi pogled zbunjuju svojim izgledom, ali i svojim nazivom. Maginja, planika, jagodnjak ili drvo jagoda tu nije iznimka. Ponekad je nećemo niti prepoznati prođemo li zimi pokraj predivne guste zimzelene živice nalik lovoru. Drugi put iznenadit će nas prekrasno malo stabalce prepuno okruglih plodova u nekoliko boja. I jedno i drugo su maginje. Botanički gledano, maginja (Arbutus unedo) je grm koji raste tako da se iz tla pojavljuje više grana koje mogu narasti maksimalno 3-4 metra.

VRTLARSKI DNEVNIK

Božićna pšenica

Na dan Svete Lucije paketići sa sjemenom pšenice nestaju s polica prodavaonica brzinom munje. Možda zato što stoje uz blagajne, na vidljivu mjestu i što koštaju tako malo da su dostupni svima, a možda i zato što je sjetva pšenice doista jedan od važnijih blagdanskih običaja. No, čak i ako ih zaboravimo kupiti na vrijeme, uvijek možemo računati na već posijanu pšenicu koja se na tržnicama i u cvjećarnama nudi već od prvog tjedna došašća.

VRTLARSKI DNEVNIK

Maline mjesečarke

Sezona sadnje voćnih sadnica u punom je zamahu i tako će trajati sve dok se u vrt ne uvuku niske temperature i dok se tlo ne smrzne. I to je zapravo jedina prepreka zimskoj sadnji jer ona teoretski može trajati sve do početka proljeća. No, sve dok još uvijek ima dovoljno vremena, vrtlari žurno obilaze rasadnike i voćarske centre i traže svoje idealne sadnice. A jedna od njih i meni je ove jeseni zapela za oko. To je malina mjesečarka, koja ne stvara plodove jednom u sezoni (obično u lipnju), već kontinuirano rađa od ljeta pa sve do sredine listopada, a ponekad i dulje.

VRTLARSKI DNEVNIK

Ozimi bob

Bob je drevno povrće koje se uzgaja i njeguje više od 6000 godina. Stoga nije niti neobično što su se do danas iskristalizirale i mnoge vrtlarima zanimljive sorte. Jedna od njih je i sorta aquadulce, uzgoj koje počinje prije zime. Tradicionalno, bob se u našim kontinentalnim krajevima počinje sijati tek u veljači ili ožujku, i malo tko razmišlja o tome da bob posije već u studenome. I ja sam tako radila godinama, sve dok se nisam uvjerila da sjetvom sorte koja može prezimiti sljedećeg proljeća bob mogu brati ranije nego inače.