Ova neobična vrsta latinskog naziva Melothria scabra pripada porodici tikvenjača u koju svrstavamo i sve naše vrtne krastavce. No izgledom ne podsjeća ni na tikve ni na krastavce pa je onima koji je ne poznaju veoma zagonetna. Tajna se otkriva već prvim ugrizom, kada odjednom uviđamo kako nam je okus poznat, iako malo kiselkast.
Nesumnjivo, ovdje je riječ o krastavcu koji zbog visokog udjela vitamina C ima blago kiselkast okus koji podsjeća na limetu. Porijeklom je iz Meksika pa odatle potječe i njegov naziv. Uostalom, kada ga prepolovimo i pogledamo malo bolje njegove sjemenke obavijene sluzi, shvatit ćemo da usporedba s krastavcem itekako ima smisla.
SJEME
Moram priznati, iznenadila sam se kada sam u nekim oglasima vidjela cijenu po kojoj pojedini oglašivači prodaju sjeme meksičkog krastavca, kao da je riječ o nekoj rijetkoj i ugroženoj vrsti. Ako ste ikada vadili sjeme krastavca ili tikve za sljedeću sezonu, sigurno ste primijetili da obje vrste imaju nevjerojatno mnogo sjemenki. Isto vrijedi i za meksički krastavac koji u svojoj unutrašnjosti gotovo da i nema ništa drugo osim sjemenki.
Drugim riječima, riječ je o biljci koja daje mnogo plodova i mnogo sjemenki pa stoga za visoke cijene nema nikakvog opravdanja. Ove godine i sama sam se u to uvjerila jer sam posadila samo nekoliko biljaka. No one su toliko plodne i razgranate da svaka nosi nekoliko desetaka plodova. U svakom slučaju ima ih sasvim dovoljno i za sjeme i za konzumaciju.
NEOBIČNI PLODOVI
Meksički krastavac otporniji je na hladnoću od poznatih vrsta krastavaca pa stoga nije neobično što plodovi dozrijevaju tek kada se temperature malo spuste. Ako ih sadimo u svibnju kao i ostale krastavce, moramo se pripremiti na malo duže čekanje jer presadnice rastu dosta sporo. Prvi plodovi pojaviti će se tek potkraj ljeta iz minijaturnih žutih cvjetova. Isprva će biti sitni i okrugli poput graška, no poslije će se malo izdužiti i doseći svoj maksimum od 2 ili 3 centimetra.
Dobit će i neobične šare na kori koje neodoljivo podsjećaju na koru lubenice. No tek s početkom jeseni biljka će biti doslovno krcata plodovima koji, zbog visokog sadržaja vitamina C, djeluju vrlo osvježavajuće. Nakon berbe najbolje ih je pojesti svježe ili čuvati u hladnjaku gdje se tjednima sigurno neće pokvariti.
UZGOJ
Uzgoj ove neobične povrtnice zapravo je vrlo običan i jednostavan, barem za vrtlare koji već imaju iskustvo s uzgojem krastavaca. Dapače, njezini su zahtjevi još i skromniji. U praksi to znači da biljke neće trebati nikakvo posebno gnojenje, a ni previše vode. Također neće trebati ni neku posebnu zaštitu jer ih ne napadaju ni bolesti ni štetnici pa su stoga idealne za organske vrtove. No kako je riječ o penjačici koja stvara vitice, obavezno joj moramo osigurati i neku vrstu potpornja.
Ja sam ove godine koristila običnu bijelu mrežicu za krastavce i mislim da je to odlično rješenje. Naravno, meksički krastavac može se penjati i uz zidove, pergole ili razne stošce i uvijek će izgledati lijepo. Najljepši će, naravno, biti u jesen, kada se između malih, nježnih listova pojavi mnoštvo prekrasnih malih plodova.
