Estragon je još poznat i kao: troskitnjača, turkan, tarkanj, zmijina trava. Strana su mu imena: engleski – tarragon, francuski – estragon, herbe dragonnem, njemački – Estragon, falsely bertram, slovenski – pehtran, srpski – estragon, turkan, zmijina trava, talijanski – estragon, estragone, dragoncella. Smatra se da je domovina estragona istočna Europa.
Štitio od zmija
Estragon Plinije opisuje kao “sakriveni stručak u odjeći koji štiti od ugriza zmija”. Estragon je biljka koju se obavezno sadilo po napucima Karlovih kapitulara. John Evelyn za estragon govori da je to “velika biljka i veliki lijek za srčane bolesti, prijatelj glave, jetre i srca”.
Estragon se opisuje kao trajna aromatična biljka koja naraste i do metra visine tvoreći mali grm. Stabljika je okrugla, a listovi su linearni, na rubovima slabo nazubljeni, a na krajevima lista dva puta razdijeljeni do 6 cm.
Kuglasti cvjetovi su dvospolni, tvore male glavice žute boje, cvatu od lipnja do rujna. Miris i okus: miris je fin, pikantno aromatičan, a okus pikantan i ljutkast. Stanište: uzgaja se vrtovima kao aromatična biljka. Branje i prerada: mladi listovi i stabljika za jelo, a za sušenje cijela biljka u cvatu (Herba dracunculi) te posebno list i cvijet. Sušimo na toplom i prozračnom mjestu u hladu. Suhu biljku pohranimo u hermetičku ambalažu.
Ljekoviti sadržaj: u svježoj biljci ima oko 0,1-0,4% eteričnog ulja, suho lišće sadrži 0,4% eteričnog ulja, a neke vrste imaju i do 3% eteričnog ulja.
Eterično ulje estragona (Aetheroleum dracunculi) lako isparava i biljci daje ugodan miris, ulje sadrži do 70% estragola, do 20% terpena, zatim ocimena, sabinene, myrcene, kamfora, felandrena, pinene, limonene, eugenola, anisole, razne enzime, tanina, gorkih tvari, vitamina C i joda, kumarina itd.
Estragon je poznati začin u dijetalnim terapijama (antioksidans), naročito u neslanim redukcijskim dijetama jer jelo svojom finom aromom čini ukusnijim i prihvatljivijim za bolesnike.
Pozitivno ljekovito djelovanje rabimo kod: slabe funkcije želuca koju potiče na rad, kao dobro digestivno sredstvo, kod slabog apetita bolesnika (izaziva apetit koji je kod bolesnika oslabljen), nadutosti koju otklanja ili sprečava pojavu plinova (aerofagije), začinjavanja jela jer prikladnost estragona kao začina možemo rabiti u svježem i suhom stanju (smrvljeno suho lišće može se lako dozirati od slabijeg do jačeg okusa), umora i slabosti organizma (razvedruje, osvježava i jača cijeli organizam,) bolesti žuči, jetre, neurovegativnih distonija (stimulira razne funkcije naših organa te ga rado uzimaju oboljele osobe), ženskih tegoba s mjesečnicom (amenoreja – uzimaju se biljni fitoestrogeni), bolesti i preventive karcinoma (kao preventivno sredstvo protiv raka, vodenih bolesti, oligurije (preporučuje se starijim osobama), bubrežnih bolesti (preporučuje se starijim osobama).
Ulje dobiveno iz sjemenki estragona (slično po sastavu anišu) dobro je i jako antimikotično sredstvo u liječenju raznih tegoba s gljivicama, za smanjivanje ili otklanjanje grčeva itd. Od estragona se izrađuje ljekovita tinktura.
Nadoknađuje vitamin C
Zapadna pučka medicina rabi estragon kao: antiskorbut, antioksidans, fungicid, diuretik, emenagog, hipnotik, kardik, stomahik, za liječenje bolesti srca, gljivičnih oboljenja, gljivičnih infekcija, zubobolje (korijen), ženskih tegoba s mjesečnicom te kod želučanih tegoba, izgubljenog apetita, za jače izlučivanje mokraće i tekućine iz tijela, za nadoknadu vitamina C itd.
Kontraindikacije: kod osjetljivih osoba u kontaktu s biljkom može doći do nadražaja kože, to jest dermatitisa, a moguće su i alergije na tu biljku.
