Je li uporaba jestivog cvijeća samo trend ili pak novi, svjež odmak u sivilu svakodnevne prehrane? O tome odnedavno pišu mnogi, i znalci i amateri, pa se stječe dojam da nijedna salata ne bi smjela doći na stol bez ovlaš rasutih cvjetova ljubica ili maćuhica. Mislim da je riječ o pretjerivanju. Savjete poput maćuhica u salatama treba staviti na svoje mjesto, čak i odbaciti ako treba. Naime, cvijet je vrlo delikatan dio biljke i, ako je ona uzgojena na bilo koji način osim organskog, nikako se ne bi smio koristiti u prehrani (npr. maćuhice iz vrtnog centra). Također se cvjetovi ljubica (Viola sp.) koje rastu u prirodi ne smiju zamijeniti s afričkim ljubičicama (Saintpaulia sp.) koje uzgajamo na prozorima kao sobno cvijeće. Potrebno je stoga znanje i oprez jer pogreške bi nas mogle stajati zdravlja.
Cvijeće u prehrani
Iako ne razmišljamo previše o morfologiji biljaka kada jedemo povrće, kod nekih vrsta posve je normalno pojesti cvjetove. Takav su primjer brokula i cvjetača, kod koje čak i naziv upućuje na korištenje cvjetova. Gledajući strogo botanički, kod obje vrste jedu se zapravo cvjetni pupovi. Uostalom, vrtlari koji uzgajaju ovo povrće dobro znaju da njihov okus ovisi o pravom trenutku berbe. Otvore li se cvjetni pupovi, okus se mijenja i iz slatkog prelazi u gorak. S cvjetovima tikvice, koje također tradicionalno koristimo u prehrani, priča je drukčija. Beremo ih kada su veliki i zatvoreni. U tom obliku idealni su za pripremu na pariški način (paniranje u brašnu i jajima) i prženje u ulju, za punjenje i pripremu raznih juha. To je tradicija kontinentalnih krajeva. Na Mediteranu je pak mnogo rašireniji običaj šećerenja, poput poznatih ušećerenih cvjetova ljubice.
Nove ideje
U posljednje vrijeme suvremeni kuhari osmislili su i nove, vrlo maštovite načine upotrebe cvijeća. Istražuju se, naravno, i stari recepti iz prošlosti, ali i smišljaju nova jela. Tako se u salatama mogu pronaći svježe ubrani cvjetovi dragoljuba (Tropaeolum majus), borača (Borago officinalis) i latice nevena (Calendulla sp.), svi redom jestivi i zdravi. U tijesto za biskvit dodaju se osušeni cvjetovi lavande koji mogu biti vrlo zanimljiv dodatak raznim slatkim kremama, sladoledu i, naravno, koktelima. Upotreba cvijeća u koktelima odavno je poznata pa se u njima često mogu pronaći i cvjetovi metvice ili bergamota (Monarda didyma). No ponovno su u trendu i stara jela poput prženih cvjetova bagrema koji su nekada bili omiljena poslastica, a danas su gotovo iščezli s naših jelovnika.
Berba
Odlučimo li se dodati salati pokoji cvjetić dragoljuba, najbolje je ubrati ga ujutro dok je još svjež. To pravilo vrijedi i za sve druge vrste bez obzira na to hoćemo li ih upotrebljavati odmah ili ćemo ih sušiti. Berite samo cijele, neoštećene cvjetove i svakako provjerite ima li u njima kakva zaostala mušica ili pčela. Ne bi baš bilo zgodno da zagrizemo i kakvog kukca. Jednako pažljivi moramo biti i s izborom. Ako nismo sigurni o kojoj je vrsti riječ, najbolje je da berbu ostavimo za neki drugi put kada ćemo se dobro raspitati. Isto vrijedi i za mjesto berbe. Blizina prometnica, poljoprivrednih površina koje se tretiraju pesticidima ili bilo kakvo onečišćenje jednaki su znaku zabrane. No, ako uzgajate svoje biljke na organski način kao i ja, tada berite slobodno i uživajte u novim okusima poznatih jela. I naravno, ne pretjerujte!
