Zbog visokog sadržaja vitamina C, papriku ističemo kao jednu od najzdravijih povrtnica. Ovih dana beremo je gotovo svakodnevno i uživamo u raznovrsnosti njezinih oblika i boja. I sama sam ljubiteljica paprika, pa svake godine sadim različite sorte, pokušavajući pritom shvatiti koje od njih bolje uspijevaju u uvjetima mog vrta.
No koliko ih god uzgajala, razlika zapravo nije bilo. Klasične babure bile su uvijek izvrsne, jednkao kao i rog paprike ili one okrugle koje nazivamo “paradajz”. Uz dovoljnu količinu gnojiva na početku sadnje, uz mnogo vode tijekom rasta i uz povoljno vrijeme (sunčano, naravno!) sve su redom rasle fantastično i razlikovale se samo po okusu. Isto vrijedi i za ljute papričice!
LJUTE PAPRIČICE
Okus je ono što dijeli slatke od ljutih paprika. One koje nazivamo ljutima u sebi sadrže kapsaicin, spoj koji se količinom razlikuje od sorte do sorte. Svatko tko je ikada kušao feferon ili čili papričice dobro zna osjećaj žarenja u ustima. Za taj je osjećaj zaslužan upravo kapsaicin, koji zapravo izaziva osjećaj povišene temperature, no naš ga mozak tumači kao osjećaj ljutoga. “Ljutina” papričica ima i svoju ljestivcu, poznatu Scoville skalu, koja je dobila ime po Wilburu Scovilleu, američkom farmaceutu koji je prvi odredio metodu mjerenja količine kapsaicina u ljutim papričicama. Tako primjerice obična slatka paprika ima Scoville ocjenu 0 SHU (Scoville heat unit), dok one najljuće na svijetu imaju ocjenu između 855.000 i 2.100,000 SHU.
ŠTO UZGAJATI?
Iznimno ljute paprike nema smisla uzgajati, jer se ne mogu praktično iskoristiti u svakodnevnoj kuhinji. Pa ipak, ponekad ljubitelji bilja jednostavno ne mogu odoljeti i sade ekstremno ljute paprike samo zato da zadovolje znatiželju. I ja sam ove godine uzgojila crvenu Savina papričicu koja je ocijenjena sa 200.000 do 577.000 SHU, i iskreno, ne usuđujem se probati je. Ipak, oduševljena sam njezinim neobičnim nepravilnim obikom i prekrasnom crvenom bojom koja privlači svakoga tko ju vidi. No ako se odlučite za Habanero ili kajensku papriku, moći ćete uživati u ljutim jelima, ali ipak nešto umjerenije ljutine.
TAJNE UZGOJA
Svaka paprika, pa tako i ona ljuta, traži mnogo topline, čak i više nego rajčica s kojom je botanički u srodstvu (obje vrste pripadaju porodici Solanaceae). Na temperaturi ispod 15 ºC prestaje s razvojem, a jednako tako i iznad 36 ºC, što dovoljno govori o njezinom afinitetu prema toplini i suncu. Također, treba znati da temperature od –0,3 do –2,5 ºC dovode do ugibanja biljke, a to u praksi znači da ih treba na vrijeme unijeti u zatvoren prostor. Uzgajamo li čili papričice ili feferone u posudama, tada nije problem pronaći kakvo zgodno mjesto uz prozor. Na takvom mjestu papričice mogu stvarati plodove cijelu zimu i tako pokazati svoju dugovječnost i izdržljivost u sobnim uvjetima. I osobno to mogu potvrditi jer je jedna takva mala čili papričica živjela u mom domu pune dvije godine.
Ako znate uzgojiti obične paprike, tada ćete znati i one ljute
>>Kako oblikovati začinsku gredicu
