08.06.2015. u 12:45

Travu s vlastita travnjaka ne bi trebalo bacati nakon košnje, već sušiti i korisititi kao malč...

Kišno i hladno razdoblje koje je nakratko zaustavilo redovne vrtlarske poslove, napokon je iza nas. Pred nama su topli dani s mnogo akcije, posebno u povrtnjaku. Rajčice, paprike i tikvice sada možemo bez straha posaditi na otvoreno i prepustiti ih blagotvornom djelovanju sunca. Naravno, te će povrtnice uskoro trebati i sve više vode, kako bi se uspješno razvile i stvorile zdrave, sočne plodove.

U tom razdoblju organski vrtlari intenzivno trebaju malč. Za one koji ne znaju, malč ili nastor, zapravo je sloj osušenih biljaka koje stavljamo na površinu gredica kako bismo spriječili sušenje površinskog sloja tla.

Foto: Nino Šoštarić
Travu koju smo ostavili na suncu treba povremeno preokrenuti vilama

DOBRE STRANE MALČIRANJA
Čak i vrtlari koji ne malčiraju svoje gredice dobro znaju da je tlo ispod posude s cvijećem uvijek tamnije boje i vlažnije od onoga koje je izloženo suncu. Na isti način djeluje i malč kada njime pokrivamo površinu gredice. On sprečava vlagu da hlapi u atmosferu, pa zbog toga biljke ne moramo zalijevati tako često kao one koje rastu na gredicama koje su neprestano izložene suncu. Osim toga, tama koju stvara biljni pokrov bitno otežava klijanje korova, pa zato vrtove pod malčem ne moramo ni pljeviti tako često. To su najvažnije prednosti malča, no nisu i jedine. Budući da je sastavljen od biljnog materijala, s vremenom se razgrađuje, pretvara u kompost i tako povećava plodnost tla.

Foto: Nino Šoštarić
Sitno narezani dijelovi trave najidealniji su materijal za malč jer se vrlo brzo razgrađuju

VRSTE MALČA
Za malčiranje, odnosno nastiranje gredica koriste se razni biljni materijali, ovisno o tome što nam je pri ruci. U praksi to znači da gotovo sve može biti malč; balirana slama koja je ostala nakon žetve žitarica, sijeno koje dobivamo košnjom livada, dijelovi biljaka zaostali nakon čišćenja ili berbe, pa čak i korovi ako se nisu osjemenili. Ipak, zbog jednostavnosti upotrebe, slama i sijeno koriste se najčešće. U posljednje vrijeme nude ih čak i vrtni centri, ali za sada po previsokim cijenama. No ako ne trebamo mnogo malča, i ako želimo biti maksimalno ekonomični u uzgoju, tada i običan travnjak ispred kuće može biti odličan izvor malča.

Foto: Nino Šoštarić
Malč od suhe trave stavlja se u sloju od nekoliko cm

SUHA TRAVA JE NAJBOLJ MALČ
Mnogi vrtlari za košnju trave koriste motorne kosilice s košarom koja automatski skuplja ostatke trave. Nažalost, ta se trava najčešće baca, iako bi bilo mnogo bolje iskoristiti je za kompost ili, još bolje, za malč. U tom slučaju travu iz košare trebalo bi nakon košnje razbacati na dio travnjaka ili popločenje i ostaviti da se dobro osuši na suncu. Budući da se dijelovi trave lako slijepe i vrlo brzo počinju trunuti, važno je da ih povremeno prozračimo. U tu svrhu nabolje je koristiti obične vile i jednostavno okrenuti vlažne dijelove trave prema suncu. Ako su dani topli i nema kiše, sitno narezani

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije