Iako smo kalendarski još u zimi, sunčani dani i pojava cvjetova na voćkama i ukrasnom grmlju jasno pokazuju da je proljeće ove godine odlučilo stići malo ranije. Dnevne temperature u kontinentalnom području ovih dana prelaze sedam Celzijevih stupnjeva, što je za mnoge vrste povrća minimalna temperatura za početak klijanja. Sjetva, dakle, može početi. Mnoge vrste, osobito lisnato povrće poput špinata, blitve, salate i matovilca, možete već sijati bez ikakvog ustručavanja.
Prije sjetve motikom s trokutastim vrhom treba napraviti ravan red dubine oko 4-5 cm.
Isto vrijedi i za neke korijenaste vrste poput rotkvice, mrkve, pastrnjaka ili peršina. Riječ je o vrstama koje uglavnom i uzgajamo direktnom sjetvom, a ne iz presadnica, pa je stoga i dobro krenuti što ranije.
U pripremljeni red postavlja se sloj komposta koji je prikladniji za klijanje i nicanje sjemena.
Priprema gredice
U organskim vrtovima koji se ne prekopavaju, a tlo ima visok sadržaj gline, gredice u rano proljeće još su pune vode, pa su stoga i vrlo teške za pripremu sjetvenog sloja. Stoga je vrtlarima koji svoj povrtnjak pripremaju na klasičan način, odnosno štihanjem u jesen, sada sigurno mnogo lakše. Tlo na njihovim gredicama ovih je dana vjerojatno lakše usitniti i pripremiti za sjetvu nego tlo koje je nakon zime, pod težinom snijega i kiše, ostalo zbijeno i ljepljivo. U tom slučaju priprema zahtijeva prije svega prozračivanje vilama, nakon toga plitko usitnjavanje (do 5 cm) motikom i tek potom fino usitnjavanje ručnim zvjezdastim kultivatorom i grabljama. Ipak, kako ni tada tlo nije idealno za sjetvu, redove za sjetvu treba dodatno pripremiti.
Nakon sjetve na kompost, sjeme se mora i pokriti. U tu svrhu također se koristi kompost, ali u vrlo tankom sloju od oko 1 cm.
Redovi s kompostom
Gredica prepuna krupnih, ljepljivih i mokrih gruda nije, naravno, pogodna za sjeme i u takvim uvjetima klijanje je gotovo nemoguće. Takva je situacija i u mojem vrtu. Zbog toga obavezno svoje redove za sjetvu pripremam na poseban način. Najprije motikom iscrtam redove, obavezno dublje nego što je potrebno. Obično je to dubina od 5 ili 6 cm, možda čak i više. Nakon toga, u vrt donosim košaru punu rahlog komposta (u njemu ne bi smjelo biti ostataka sjemena korova) i njime ispunjavam sjetveni red sve do vrha. Kompost je idealan supstrat za sjetvu, pa time na jednostavan način premošćujem problem ljepljiva tla. Nakon toga, redove zalijevam blagim mlazom vode, obavljam sjetvu, i red ponovo pokrivam slojem komposta (oko 1 cm) kako bih osigurala uvjete za klijanje.
Hladne noći na početku vrtlarske sezone mogu biti problem za mlade, tek iznikle biljčice. U tom slučaju neophodna im je zaštita od malča i agrotekstila.
Noćna hladnoća
Bez obzira na to što smo osigurali idealnu podlogu, i što su dnevne temperature pogodne za početak klijanja i nicanja, ne smijemo zaboraviti da noć donosi posve drugu situaciju. Razlika u temperaturi može biti tako velika da sjeme noću zahvati čak i mraz. U tom slučaju zaustavljaju se procesi koje smo potaknuli toplinom i vlagom, pa sjeme odgađa klijanje kako bi zaštitilo klicu od smrzavanja. Kako bismo to spriječili najbolje je pokriti sjetvene redove zaštitnim agrotekstilom, koji može ostati i tijekom dana.
Čak ni poslije, kada iz supstrata izvire prvi listići, ne bismo se trebali opustiti i misliti da je opasnost prošla. Trebali bismo nastaviti s agrotekstilom, jer on može podići temperaturu za barem dva-tri stupnja. Dodamo li oko mladih biljčica i suhe slame, bit će im sasvim sigurno još i toplije.
Ranom sjetvom ubrzavamo početak berbe povrća koje se uzgaja sjetvom na otvorenom.
