Razmišljate o uzgoju začinskog bilja ili ste to pokušali prošle godine, a ispalo je katastrofa? Ne brinite se, svega nekoliko stvari treba naučiti o njihovu uzgoju i uspjeh je zagarantiran.
I sama sam se nekad borila s njihovim uzgojem. Najčešće su to bile krajnosti – previše ljubavi ili pak previše zanemarivanja. Razni savjeti o uzgoju bili su mi suviše detaljni i vrlo sam brzo gubila volju za njegu kakvu ova vrsta bilja stvarno treba. Kroz godine sam primijetila da je uzgoj zapravo vrlo jednostavan, samo treba zadovoljiti nekoliko uvjeta.
Bez obzira na to gdje ih sadite, valja pripaziti da tlo bude propusno, da ima puno svjetlosti i barem 5 sati sunca na dan. Ako nemate idealne uvjete za rast, nemojte odustati od uzgoja. Naime, peršin, metvica i vlasac mogu dobro uspijevati na sjenovitim položajima pa krenite s njihovim uzgojem.
Barem 5 sati sunca
Možemo razlikovati začine koji vole suhu zemlju i više sunca (npr. bosiljak, majčina dušica, matičnjak) i one koji nemaju neke posebne zahtjeve prema tlu (npr. kopar, kim, peršin). Pri sadnji treba obratiti pozornost da biljke koje sadimo zajedno imaju jednake zahtjeve za uzgoj (vlažnost supstrata, gnojidba, potreba za suncem). S nekim biljkama možete imati problema ako se previše razrastu i uguše one slabije vrste. Ovo se posebno odnosi na origano i metvicu. Tome možete doskočiti tako da te biljke jednostavno posadite u tegle. Također, treba pripaziti i na odnos dobri-loši susjedi jer to pravilo, osim za povrtnice, vrijedi i za začinsko bilje.
Kada odlučite koje bilje želite, valja kupiti sjeme ili rasadni materijal. Ako ste početnik u uzgoju začinskog bilja, preporuka je da ih uzgajate iz presadnica, a ne iz sjemena. Veliki izbor vrsta možete pronaći u trgovinama tijekom cijele godine, najbolje u proljeće, a presaditi ih na otvoreno u svibnju.
Uzgoj iz sjemena malo je zahtjevniji i iziskuje više strpljenja. Tako kod sjetve treba pripaziti na svjetlost i temperaturu jer će preuranjena sjetva rezultirati malim, izduljenim i slabim biljkama koje će biti preosjetljive za sadnju na otvoreno. Supstrat treba redovito održavati vlažnim, a opet ne utapati ga u vodi. Prve biljčice trebale bi niknuti tek za 2 do 3 tjedna, što vas može već u startu pokolebati.
S obzirom na to da mnoge začinske biljke potječu iz područja gdje je klima blaga, kod uzgoja u kontinentalnom dijelu posebno su ugrožene u razdobljima mraza. To se odnosi na ružmarin, estragon, mažuran i lavandu. Kako biste izbjegli smrzavanje, sadite ih u teglama, a preko zime ih držite u svijetloj prostoriji na temperaturi oko 10 stupnjeva. Zima je vrijeme mirovanja biljaka pa je potrebno održavati konstantnu temperaturu, izostaviti prihranjivanje, a zalijevanje svesti na minimum.
Kod drvenastog bilja poput majčine dušice, kadulje, estragona i lavande preporučuje se pomlađivanje rezidbom. U protivnom će deblo starih biljaka ogoljeti te će s godinama postati neugledno. Pravo vrijeme za podrezivanje upravo je veljača, ali kada nema mraza jer bi hladnoća mogla dodatno oštetiti biljke. Biljke koje sporo rastu treba opreznije brati jer, ako se pretjera s berbom, biljka će uvenuti.
Nakon „ledenih svetaca“ (15. svibnja), biljke koje ste držali u zatvorenom počnite privikavati na svjetlost i vanjske temperature. Nakon 10 dana aklimatizacije biljke možete premjestiti na otvoreno, ali ih zaštitite od vjetra. Začinsko bilje zbog svoje aromatičnosti i ljekovitosti trebalo bi biti dostupno cijele godine.
Kako konzervirati
Stoga je konzerviranje vrlo važno. Najčešća je metoda sušenje. Biljke nježnih listova poput bosiljka, origana ili matičnjaka suše se na prozračnom i toplom mjestu u sjeni. Spremaju se samo potpuno suhi dijelovi koji se lako mogu smrviti prstima. Sušenje zimzelenih biljaka poput ružmarina je pak drugačije. Dijelovi biljke se usitne i suše na temperaturi od 50 stupnjeva u pećnici ili aparatu za sušenje hrane.
Bilje također možemo i zamrznuti. Vlasac nasjeckamo i spremamo u zamrzivač, a bosiljak, kopar ili peršin zamrzavamo na ravnoj podlozi pa ih potom spremamo u vrećice za zamrzavanje. Bilje možemo zalediti u porcijama, a za konzerviranje u ulju i octu najprikladniji su majčina dušica, lavanda, ružmarin, metvica i kopar.
Začini bi, bez obzira na koji ih način koristili, trebali biti sastavni dio vaše svakodnevice. Osim što oplemenjuju jelo, smanjuju potrebu za dodavanjem soli, a time vas štite od kardiovaskularnih bolesti. Mislim da je to dovoljan razlog da i ove godine u planiranje vrta uvrstite ove mirisne ljepotane.
>>Vrt na balkonu - jednostavan, zdrav i koristan hobi
