30.08.2015. u 09:00

Biljka neodoljive arome koristi se uvelike u kulinarstvu i prehrambenoj industriji, a usto ima i široki spektar ljekovitog djelovanja

Krasuljica je biljka planeta Jupitera koja potječe iz područja Kavkaza, jugoistočne Europe i Bliskog istoka. Miris biljke podsjeća na miris smirne (simbolizira novi život) te se tradicionalno rabi za juhe (Francuska, Njemačka) na Veliki četvrtak prije Uskrsa.

Plinije je preporučuje protiv kuge. Ime dobiva od grčkih riječi Anthriscu i Caerefolium – mirisno lišće. Kako opisati krasuljicu, to jest njenu uporabu? Najčešće je to pitanje prirodnjaka na terenskoj nastavi koji bi o njoj željeli malo više informacija. Krasuljica je za Francuze “buket garni – estragon, vlasac, peršin, krasuljica”. Isto što je za nas najčešće peršin, lovor, mrkva, kadulja. Ta informacija nam govori da je kod nas slabo korištena i uzgajana. Tisućama godina rabi se u liječenju kao proljetni tonik.

Foto: Ivan Lesinger
(Anthriscus cerefolium L. – Anthriscus sylvestris L.) Familia Umbelliferae – obitelj štitarki; Ljekarnički naziv – Herba Cerefolii Germanica s. Chaerophylli; Druga imena: prava krasuljica, krabuljica, krosuljica, kervelj, krofulica, vonjuša, francuski peršin, gurmanski peršin

Aromatičan miris po anisu prepoznatljiva je karakteristika biljke, a mirisa ima najviše u svježoj biljci. Sušenjem se brzo gubi te se preporučuje uporaba svježe biljke i sjemenki kao i suhe biljke zajedno sa sjemenkama za liječenje raznih tegoba kože, ekcema, modrica, bora, akni, raznih infekcija na koži, kroničnih tegoba kože, za ispiranje raznih kožnih nečistoća, rana, rabi se i svježi sok, poznata je kozmetička uporaba u obliku maske (od ekstrakta biljke), za gipkost i čišćenje kože, protiv kašlja i katara pluća (kronični katar, starački katar), čisti želudac i crijeva pri probavnim teškoćama (gorak tonik za jačanje želuca), te protiv hemoroide.

Također, krasuljica pomaže kod bolesti krvi i krvnih žila (razrjeđuje gustu krv), visokog tlaka, u liječenju proširenih vena, korisna je i kod depresija i skleroze, vodene bolesti, bolesti mjehura (infekcije), reume i artritisa (topli oblog stavljamo na bolan zglob), kod gihta (naročito kod čvorova-nakupina na zglobovima), kod bolesti oka (upala kapaka, konjunktivitis, upalnih stanja kod kojih stavljamo topli oblog. Njezini pripravci rabe se i kod ženskih problema kao što su tegobe s maternicom i jajnicima.

Foto: Ivan Lesinger

Stimulativno djelovanje koristi se za čišćenje jetara i bubrega kao proljetni tonik. Krasuljica pomiješana s octom otklanja štucavicu. Kupelj od krasuljice jako i brzo osvježava umorno tijelo. Sjeme krasuljice se također rabi u liječenju spomenutih oboljenja, i to najviše za pojačano izlučivanje mokraće i za izazivanje znojenja.

Kontraindikacije: mogućnost alergije u kontaktu s biljkom. Pri unosu većih količina krasuljice ili pri uporabi korijena može doći do trovanja. Toksičnost; herofilin uzrokuje blokadu CNS-a. Što se tiče upotrebe krasuljice u kulinarstvu, mladi listovi koriste se kao ukusan proljetni začin za razne salate, juhe i variva.

U francuskoj kuhinji rabi se kao ukrasni mirisni peršin, za pripremu omleta, svježeg sira, ribe, salata, juha, jela od riže, peradi i plodova mora. Tradicionalno se rabi za salatu od krumpira zajedno s vlascem. Ima aromatičan okus pa se rabi u aromatiziranju žvakaćih guma. Mlade listove stavljamo u ocat za začinjavanje salata.

* Recepte Ivana Lesingera za pripravke od ljekovitog bilja potražite u Večernjaku četvrtkom u prilogu Dom&vrt!

>>Divlji krastavac: snažan pomoćnik kod upale zglobova i sinusa

Komentara 1

DI
Diosiario
15:02 30.08.2015.

Budući da ja znam nešto o ljekovitom bilju jer isto berem po Velebitu ali ne za daljnju prepordaju, ne čupam korijenje, nego samo za sebe, onoliko koliko mi je potrebno za spremanje čajeva i masti, pritom obavezno držeći se pravila da se ne trga cijela biljka skupa s korijenjem i da se iz jednog grma recimo majčine dušice ne ubire više od jedne trećine, i to na način da omogućim biljci zrak i svjetlost kako bi taj isti grm nagodinu bio još bujniji, dajem vam besplatan savjet: nemojte ni slučajno brati ovu biljku koju vidite na slici. To nije ljekovita biljka, to je običan otrov. Ljekovite biljke koje rastu u prirodi su trava Iva, čuvarkuća, kadulja, majčina dušica, vrijesak, stolisnik, brđanka (arnika), srčanik, grmušak (najjači čistač bubrega među ljekovitim biljem uz napomenu da ga se ne smije uzimati u velikim količina, dovoljna je jedna mala grančica za jednu dozu čaja), šparoga itd.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije