05.12.2013. u 08:42

Gorušica je slabo poznata vrtna biljka i rijetko se uzgaja pojedinačno. Većina vrtlara vjerojatno ju povezuje sa senfom, i ne zna zapravo kako ta biljka izgleda i kako bi je uopće mogli koristiti u vrtu. Iskreno, ni meni ne bi palo na pamet da je posijem u svoj vrt, da nisam u ruke dobila jedno zanimljivo novo istraživanje. U njemu se otkriva da ova biljka, inače pripadnica porodice kupusnjača, ima izuzetno djelovanje na stanovnike tla. Izlučivanjem svojeg korijenja ona uništava sve patogene mikroorganizme koji žive u površinskom sloju tla.

Gorušica je slabo poznata vrtna biljka i rijetko se uzgaja pojedinačno. Većina vrtlara vjerojatno ju povezuje sa senfom, i ne zna zapravo kako ta biljka izgleda i kako bi je uopće mogli koristiti u vrtu. Iskreno, ni meni ne bi palo na pamet da je posijem u svoj vrt, da nisam u ruke dobila jedno zanimljivo novo istraživanje. U njemu se otkriva da ova biljka, inače pripadnica porodice kupusnjača, ima izuzetno djelovanje na stanovnike tla. Izlučivanjem svojeg korijenja ona uništava sve patogene mikroorganizme koji žive u površinskom sloju tla. Pomislila sam kako ne bi bilo loše uzgojiti je na kraju sezone, odnosno u vrijeme kada gredice u povrtnjaku polako napuštaju osjetljive povrtnice poput rajčica, krastavaca, tikvica.

Prije sjetve gorušice s gredice treba ukloniti korov i blago je poravnati

Nabava sjemena
Ideja mi se činila odličnom. Posijati gorušicu na praznu gredicu, pričekati da naraste i prije zime zakopati ju plitko u površinski sloj tla. Pretpostavila sam kako ona može biti i odlično gnojivo, poput facelije ili djeteline koje se tradicionalno uzgajaju kako bi se tlo pognojilo. U vrtlarskoj praksi tu metodu nazivamo zelenom gnojidbom i koristimo obično kada želimo oporaviti površinu koja se iscrpila nakon višegodišnjeg uzgoja. Nažalost, početni entuzijazam splasnuo je onog trenutka kada sam pokušala pronaći sjeme u vrtnim centrima. Trgovci su slijegali ramenima, spominjali neka velika pakiranja i govorili kako sam već zakasnila. No u trgovinama zdrave hrane, zdravog ekosjemena gorušice koja se koristi kao začin bilo je napretek. I tako sam krenula.

Sjeme gorušice teško je pronaći u vrtnim centrima. Mnogo je bolje potražiti ga u trgovinama zdrave hrane

Sjetva i priprema tla
Gredicu za sjetvu gorušice pripremila sam sredinom jeseni, u jednom kišnom tjednu kada je tlo bilo natopljeno vodom. No kako gorušici treba otprilike mjesec dana, maksimalno mjesec i pol da dosegne visinu od 15-20 cm, nisam više mogla čekati i sjetvu sam obavila na mokro, grubo pripremljeno tlo. Prije toga, moj je jedini posao bio da izvadim korove i malč razmaknem sa strane. Sijala sam gusto i kao što sam i očekivala, gorušica se pokazala vrlo otpornom. Proklijala je brzo i ujednačeno, a iznenadila me i svojim izgledom jer je stvorila prekrasan zeleni pokrov.

Posijemo li gorušicu gusto, gredica će već nakon mjesec dana biti ispunjena mekanim zelenim listovima

Zakopavanje

Kada gorušica dosegne visinu od 15-20 cm, biljke treba blago ukopati u površinski sloj tla

Kada gorušica dosegne visinu od 10-ak centimetara, ima odličan, pikantan okus i može se koristiti kao svježa kasnojesenska salata. Iako dobro podnosi mraz, ipak nije tako otporna na niske temperature kao druge kupusnjače. Stoga, ako smo je uzgajali zbog salate, treba je svakako izvaditi prije zime. Isto vrijedi i za zakopavanje koje obavljamo zbog zelene gnojidbe. Bitno je da biljke grubo sasiječemo motikom i plitko ukopamo u površinski sloj tla. Budući da su listovi gorušice mekani, vrlo će se brzo razgraditi pa u proljeće možemo očekivati rahlo, pognojeno tlo koje je usto očišćeno od štetnih mikroorganizama. Idealno za početak nove sezone.

Gorušica u tlu ima dvostruku ulogu. Istodobno nam služi kao zeleno gnojivo i čistač tla od patogenih mikroorganizama

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije