Ovih dana kiša kao da je odlučila pod svaku cijenu dobiti okladu sa suncem i dokazati mu da je njegovo vrijeme prošlo. Nažalost, u tom je naumu čak malo i pretjerala pa su vrtovi već toliko natopljeni vodom da bez gumenih čizama i ne pomišljamo zakoračiti među gredice. Osim toga, zbog prevelike vlage neke su povrtnice i stradale.
Korijen celera počeo je trunuti, jednako kao i tikvice. Vlaga i hladnoća zaustavile su i rast kasnog plodovitog povrća poput paprika i patlidžana. Iako se još drže na svojim granama i grančicama, postale su mekane i brzo trunu nakon berbe. No gredice su još uvijek pune radiča, endivije, špinata, blitve i, naravno, kupusnjača. Njima kao da hladnoća i vlaga uopće ne smetaju.
Kupusnjače i vlaga
Neki dan sam po kiši ubrala nekoliko prekrasnih glavica kelja. Sve su redom izgledale odlično i zdravo, bez obzira na silinu vode koja ih je okruživala. No da nisam unaprijed razmišljala o kiši, i oni bi vjerojatno sada trunuli od viška vlage. Tajna se krije u pripremi tla.
U rano proljeće, kada se sade rane kupusnjače, gredice uvijek malo popravljam od zimskog slijeganja. Moj je cilj podići ih iznad razine tla i tako omogućiti da se višak vode od proljetnih ili jesenskih kiša uvijek slijeva u staze, a ne da se zadržava na gredicama. Zahvaljujući tome one su i sada propusne i pune kisika, a to je ovih dana posebno važno. Osim toga, sve su gredice blago nagnute pa se time potiče i prirodno slijevanje viška vode.
Uzgoj kelja
Naravno, uspjeh uzgoja kelja ne ovisi samo o dobroj pripremi gredica nego i o poštivanju plodoreda, gnojidbi i zaštiti. U pravilu sve kupusnjače, pa tako i kelj, sadimo nakon graha, mahuna ili boba kako bi se iskoristio dušik koji je iza njih zaostao u tlu. U suprotnom, gredicu na kojoj će rasti kelj potrebno je dobro pognojiti nekim organskim gnojivima u kojem prevladava dušik, osnovni element koji je potreban za formiranje zelene lisne mase.
No, kako bi se glavice dobro oblikovale, bitno je da im unaprijed ostavimo dovoljno prostora, bez konkurencije sa susjednim biljkama. Rastu li presadnice kelja preblizu jedna drugoj, izdužit će se i neće formirati glavu. Naprotiv, ako smo im osigurali dovoljno prostora, raširit će svoje listove i bez problema doseći svoj maksimum.
Zaštita
Osnovne probleme svim kupusnjačama, pa tako i kelju, stvaraju puževi i gusjenice kupusnog bijelca, malog leptira bijelih krila s crnom točkicom u sredini. Ja rješavam problem puževa korištenjem ekološkog sredstva na bazi željezo (III) fosfata. To su peleti koje posipavam ravnomjerno po svim gredicama jer imam veliki vrt pa moram razmišljati u velikom mjerilu. Problem gusjenica rješavam pak prskanjem. U tu svrhu najbolje je koristiti sredstvo na bazi nima, također dozvoljeno u ekološkom uzgoju.
Moj je savjet da ne pretjerujete s nimom i da ga koristite ciljano za kupusnjače i slične probleme s kukcima koji se hrane sisanjem. U suprotnom mogli biste naštetiti i nekim drugim kukcima koji nisu štetni. Budete li umjereni i obazrivi prema svojim biljkama, one će vam sigurno višestruko vratiti. Sve, pa tako i kelj.
>>Kasna berba meksičkog krastavca