Cvijeće i povrće: što s čime saditi i zašto bosiljak ne smije na sunce?

Često slušamo o dobrim i lošim susjedima u povrtnjaku, no kada je cvijeće u pitanju, to i nije toliko bitno. To pravilo, smatra Željka Kolak, krajobrazna arhitektica i autorica bloga Moj balkon, ne vrijedi za cvjetnice. No, zato vrijede neka druga pravila kojih bismo se trebali pridržavati.

– Na balkon doista možete posaditi bilo koju cvjetnu vrstu, a ono na što trebate paziti jest kako je orijentiran balkon ili terasa. Neke biljke neće uspjeti jer ste ih smjestili na krivu stranu svijeta, u kojima dobivaju previše ili premalo sunca.

- Također, nekim biljkama ne odgovara da su na udaru vjetra – kaže Željka Kolak. Osim mikroklimatskih uvjeta, svakako je bitno je li balkon zatvoren ili je u pitanju lođa – o tome ovisi hoće cvijeće biti zaštićeno od vjetra. U slučaju kombiniranja više vrsta u jednoj tegli, savjetuje Željka Kolak, vodite računa o tome da spajate biljke koje imaju iste potrebe – ne samo u smislu sunca, nego i vode te vlage.

– Ako ste početnik, bolje je da isprva sadite biljke odvojeno, a tek kasnije počnete kombinirati – preporučuje.

ISTOK
Idealno mjesto za vodenike (na slici), a s njima u kombinaciji funkije i dalije. Pripazite da nije visoka sorta funkija u pitanju. Dalije mogu biti i na jugoistoku.

SJEVER
Budući da nema dovoljno sunca, ako ništa drugo ne uspijeva, pokušajte s ukrasnim travama (na slici). Izvrstan su estetski spoj s fuksijama, gomoljastim begonijama i ukrasnom koprivom koje također ne trebaju puno sunca.

JUG I ZAPAD
Većina ljetnica (pelargonije i vinke), sukulenti te fedumi voli sunčanu stranu balkona kao i mediteransko bilje poput lavande, ružmarina i kadulje. Ljubiteljicu sunca, australsku ivančicu (na slici) posadite sa surfinijom.

Bosiljak ne voli sunce, a menta dijeliti teglu s drugima

– Ljudi često griješe kada stavljaju bosiljak na sunce. Sjever, tj. sjena i polusjena, za njega su idealni, kao i za mentu – ističe Željka Kolak.

Menta, origano i kadulja su agresivni začini i zato bi ih trebalo saditi odvojeno. Agresivne biljke su one koje brzo rastu i šire se po posudi pa ugrožavaju vrste pokraj sebe.

Kada pak govorimo o povrtnjaku, tu valja paziti što saditi s čim. Sadnjom više različitih biljaka na nekom prostoru omogućuje se optimalno iskorištenje površine vrta. Preporučljivo je saditi biljke koje ranije daju plodove s onima koje sporije zriju – to će potaknuti brži rast kasnih biljaka te njihove veće plodove.

Biljke koje pak rastu uz rub vrta trebaju biti strateški sađene kako bi štitile vrt od raznih nametnika. U toj ulozi vrlo korisni mogu biti: grah, narcise i vinova loza. Stolisnik je biljka koju je vrlo korisno saditi između putova. Također, sadite biljke koje brzo zriju. Primjerice, kad sadite rajčice, kraj njih posadite i mrkve ili radič kako biste ih ranije mogli ubirati.

Dobro je znati i da mahunarke ne valja saditi uz papriku, bilo da je riječ o slatkoj zelenoj paprici ili ljutim papričicama. Ovo vrijedi i za neven, koji inače odbija štetočine. Zapravo, sve biljke koje odbijaju štetočine također odbijaju i grah. Jagode i rajčice vole toplo vrijeme i nikako se ne slažu s biljkama iz hladnije sezone kao što su brokula i cvjetača.

Papriku pak nije dobro saditi u blizini tikvi. Rajčice držite podalje od peršina, krastavaca i mrkve. Sadite li grašak, pazite da mu u blizini nisu češnjak, luk i paprika jer negativno djeluju na rast graška. Sadite li krumpir u svom vrtu, zapamtite da se dobro slaže s grahom, ali ne voli blizinu rajčica, krastavaca i suncokreta.

Začinske trave, primjerice vlasac, dobro se slažu s mrkvom, ali valjda izbjegavati kombinacije s grahom. Imate li u vrtu ili na balkonu jagode, pripazite na njihovo razmnožavanje i nemojte ih saditi u blizini kupusa. Naime, kupus i jagode negativno djeluju jedno na drugo.