Oduvijek sam tvrdila da uzgoj povrća i voća ne zahtijeva velike troškove. Cijene paketića sjemena ili sadnica voćaka još su uvijek dostupne većini i nikada nitko zbog toga nije odustao od vrtlarstva. No, kada se na papir stave troškovi zalijevanja, a osobito troškovi prihrane i uzgoja presadnica, u vrtlarstvu ostaju samo zaljubljenici i entuzijasti. Ostali nažalost odustaju i zaključuju da se i dalje više isplati kupovati u trgovačkim centrima. To je, naravno, točno ako znamo da samo za jednu vreću komposta od 20 litara treba odvojiti oko 30 kn. No, ako mene pitate, to je trošak koji uopće ne bi trebao postojati.
Ekonomičnost
Ne trebamo biti veliki matematičari kako bismo shvatili da kompostiranjem možemo bitno smanjiti troškove uzgoja biljaka, posebno povrća. Samo jedno kompostište zapremine jednog kubičnog metra može, ako je puno, sadržavati 1000 litara komposta i donijeti uštedu od oko 1500 kn, a da ne računamo trošak transporta.
No, naravno, kompost ne pada s neba, pa ako želimo ekonomično vrtlariti, moramo uložiti i malo truda. Počnemo li sada, u zimi, kada vrtnog otpada ima malo, većina dostupnog organskog materijala vjerojatno će biti grane i grančice zaostale od rezidbe i oblikovanja.
Sjeckanje
Ako smo vrtlari početnici, tada je jedno kompostište posve dovoljno. No, ako se vrt povećava i uzgoj postaje ozbiljniji, rastu logično i količina otpada i potrebe za kompostom. I ja sam dugo svoj kompost, kako bi se brže razgradio, sjeckala vrtnim škarama ili sjekirom ako je bila riječ o debljim granama.
No danas, budući da kompostiram mnogo više, koristim motornu sjeckalicu. To mi omogućuje da brzo usitnim gomile drvenastog materijala i tako začas pripremim osnovu svakog komposta. Naravno, kao izvor ugljika vrtlar može umjesto grana i grančica upotrijebiti karton, papir ili slamu, no prirodno drvo ipak je najbolje rješenje.
Starter
Drvenasti dijelovi usitnjeni sjeckalicom na komadiće dužine palca miješaju se sa zelenim dijelovima (trava, korov, kuhinjski otpad) kao izvorom dušika u omjeru 3:1. Da bi se tako velika količina smeđih dijelova što brže razgradila, nije loša ideja dodati u kompostnu hrpu i svojevrsni starter za kompostiranje.
Pod tim se podrazumijeva zapravo mješavina različitih kultura korisnih bakterija i gljivica koje pospješuju i ubrzavaju razgradnju. A to je, uz redovito prozračivanje i održavanje vlage, po mom iskustvu najbolje jamstvo da gotov kompost možemo očekivati već za 6-8 mjeseci.
