U samo nekoliko toplih proljetnih dana priroda se uspjela čudesno oporaviti od ovogodišnje kišne napasti. Naravno, vlage u tlu još ima, no ne toliko da bi ometala klijanje i početak rasta biljaka. Bitno je da više nije hladno i da temperatura tla polako raste.
Najbolje to pokazuju biljke koje nazivamo korovima jer prve izviruju iz uspavanih gredica. Iako im se obično ne veselimo, one su ipak na neki način dobrodošle jer jasno pokazuju da klijanje možemo očekivati i od kultiviranih biljaka pa tako i od graška.
Najranija sjetva
Uzgoj graška, teorijski, može početi već u veljači. Tako barem tvrde autori većine knjiga o vrtlarstvu. No praksa je posve drugačija jer u hladnu i mokru tlu sjeme graška sigurno neće proklijati. Čekat će strpljivo da temperatura naraste barem do 10ºC pa da se napokon probudi i počne klijati. Takvo je barem moje iskustvo pa zato i ne pokušavam slijediti upute britanskih autora, ili oni koji od njih prepisuju, jer klima je na britanskom otočju (zbog Golfske struje) mnogo blaža nego u kontinentalnoj Hrvatskoj. Realan početak sjetve stoga je obično tek kraj ožujka.
Može li ranije?
Ove godine, zbog iznimno velikih kiša, sjetva povrća, pa tako i graška, počinje nekoliko tjedana kasnije. No, iskusni vrtlari koji znaju predvidjeti takve situacije vjerojatno su sjetvu počeli mnogo ranije, negdje na toplom. To sam učinila i ja smjestivši po nekoliko zrna u jednostavne posude od novinskog papira. Smještene uz prozor takve presadnice rastu veoma brzo, možda čak i prebrzo. Razlog je manjak svjetla zbog kojeg su takve presadnice redovito blijede i izdužene. Srećom, to nije nepopravljivo jer grašak je izdržljiva biljka i može brzo nadoknaditi propušteno.
Uzgoj
Odlučite li se za uzgoj iz presadnica, ne zaboravite ih nekoliko dana prije sadnje smjestiti na malo hladnije mjesto kako bi se postupno prilagodile na vrtne uvjete. A kada malo očvrsnu, posadite ih u grupice od 5-6 biljaka (na razmak od 20-ak cm) i smjestite uz ogradu, grane vrbe ili neki zanimljiv potporanj kako biste im osigurali mjesta za hvatanje. Ako se odlučite za izravnu sjetvu, moj je savjet da prethodno pripremite plitke redove, ispunite ih kompostom i sijete što gušće. Pustite zrna da padaju na svakih nekoliko centimetara, čak i bliže. U takvoj konkurenciji rast će brže nego inače i tako nadoknaditi barem dio vremena koje su im oduzeli kišni dani.
