04.04.2013. u 16:38

Ovih dana tržnice nude dvije vrlo slične samonikle biljke – šparoge i bljušt. Po čemu su slične, a po čemu se ipak razlikuju? Na našim tržnicama razlike u cijenama šparoga tako su velike da se mnogi s pravom pitaju u čemu je problem? Zašto ista biljka, povezana u snopiće od dvadesetak izdanaka negdje stoji 20-30 kuna, a negdje čak 40? Jesu li one skuplje iz nekog razloga bolje ili su prodavači jednostavno pretjerali?

Ovih dana tržnice nude dvije vrlo slične samonikle biljke – šparoge i bljušt. Po čemu su slične, a po čemu se ipak razlikuju? Na našim tržnicama razlike u cijenama šparoga tako su velike da se mnogi s pravom pitaju u čemu je problem? Zašto ista biljka, povezana u snopiće od dvadesetak izdanaka negdje stoji 20-30 kuna, a negdje čak 40? Jesu li one skuplje iz nekog razloga bolje ili su prodavači jednostavno pretjerali?

Na ta pitanja odgovora zapravo i nema jer se razlika u cijenama uopće ne odnosi na iste biljke. Biljke s višom cijenom su šparoge, a one s nižom zajedničkim imenom nazivamo bljušt. Iako na prvi pogled nalikuju jedne na druge, ne moramo biti botaničari kako bismo shvatili po čemu se razlikuju.

Oštrolisna šparoga

Oštrolisna šparoga (Asparagus acutifolius) najrasprostranjenija je na našem priobalju i otocima, no može se pronaći i u kontinentalnim dijelovima Hrvatske.

U rano proljeće beru se mladi izdanci uz koje se obično nalazi i stari dio biljke, bodljikavi grmić koji nazivamo šparožinom. Zahvaljujući tome, ali i činjenici da se mora brati na često nepristupačnim terenima, šparoga uvijek postiže relativno visoku cijenu. Od bljušta kojem nalikuje u toj fazi rasta razlikuje se po čvrstim, uspravnim stabljikama.

Bljušt ili kuka

Bljušt ili kuka (Tamus communis) trajna je biljka koja raste u svim dijelovima Hrvatske. U rano proljeće, kada tek izviruje iz tla, izdanci visoki 40-ak cm sa zatvorenim pupovima sliče šparogama i jestivi su.

Njihovi vrhovi mekani su i redovito se svijaju prema dolje pa je to ujedno i jednostavan način da ih razlikujemo od šparoga. Poslije, kada bljušt naraste, bit će povijuša visoka 3-4 metra koja se uvija oko drveća ili grmlja. No u toj fazi njezini srcoliki listovi i plodovi (crvene bobice) otrovni su pa na berbu treba zaboraviti.
Dozvole za berbu

S kulinarskog stajališta obje su vrste podjednako ukusne i mogu se pripremati na isti način, u što sam se i sama mnogo puta uvjerila. No za berače koji planiraju komercijalnu berbu razlike ipak postoje. Prema informacijama Državnog zavoda za zaštitu prirode, šparoge su široko rasprostranjena vrsta pa za njihovu berbu nije potrebno ishoditi nikakvu dozvolu. Naprotiv, bljušt je zaštićena vrsta pa je prije berbe potrebno ishoditi dopuštenje Uprave za zaštitu prirode Ministarstva kulture. I to je zapravo svojevrstan paradoks jer zaštićeni bljušt na tržištu postiže nižu cijenu od široko rasprostranjenih šparoga.

Komentara 1

DU
Deleted user
00:55 14.04.2016.

kuka je kuka!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije