Globalno zagrijavanje opće je prihvaćena znanstvena činjenica koja već odavno izlazi izvan okvira meteoroloških mjerenja. Mi vrtlari osjećamo te promjene i možda najbolje možemo svjedočiti kako one utječu na život biljaka. Globalno gledajući, donedavno se malo tko tome protivio jer toplije obično znači i bolje, barem u očima uzgajivača. Uostalom, zašto da se protivimo ranijem dolasku proljeća ili toplijem ljetu i ne uživamo u prvim trešnjama ili rajčicama tjedan dana prije nego 1970.
Ove sezone treba biti spreman na povećani broj puževa kojima je pogodovalo dugo kišno razdoblje
No, vremenske neprilike koje pratimo posljednjih godina na izgled ne govore u prilog toj teoriji pa se mnogi s pravom pitaju idemo li uopće prema toplijem vremenu?
Kišna godina
Ova godina odličan je primjer neobičnih promjena koje naizgled nemaju veze s globalnim zagrijavanjem. Zima je bila duga, hladnija od prosjeka i s mnogo kiše. Ljeto je došlo naglo i izguralo proljeće iz uobičajenog ritma izmjene godišnjih doba. Nagle i iznenadne promjene, skokovi i padovi temperature, snažne ljetne oluje i tuča pokazatelji su da se s klimom doista nešto događa. No, ne samo s klimom već i s biljkama. Neke su te promjene dočekale odlično i iskoristile vlagu i oblačno vrijeme za stvaranje bujne lisne mase.
Šparoge su ove godine produžile sezonu i posebno su ukusne i rodne.
Među povrtnicama je odlično uspjelo razno lisnato povrće poput blitve, špinata ili kupusa. No, to su biljke kojima ionako odgovara dosta
vlage i difuzno svjetlo.
Prilagodba biljaka
Prilagodba biljaka prirodan je način kojim biljke reagiraju na promjene u okolišu, pa tako i na promjene klime.
To se ne može dogoditi preko noći, a posebno ne kod biljaka koje nisu autohtone poput većine povrtnica. Stoga su i vrste koje vole sunce, poput rajčica i paprika, tjednima doslovno vegetirale, čekajući povoljan trenutak da nastave rasti i cvjetati.
Poput svih lisnatih povrtnica, blitva uspijeva najbolje kada ima mnogo vlage i ne previše sunca
One će vjerojatno nadoknaditi izgubljeno vrijeme, no prve plodove ipak ćemo brati kasnije nego prethodnih godina. No, što je s prekomjernom vlagom? Kada grane sunce i temperatura naglo naraste, gljivične bolesti biljaka pojavit će se doslovno preko noći. Na to treba biti spreman.
Prilagodba vrtlara
Više temperature i povećana razina CO2 u budućnosti će dovoditi do ranije cvatnje i time biljke još više dovesti u opasnost od naglog pada temperature ili pojave mraza. To će izazvati i intenzivnije stvaranje peludi, a time i alergija koje opterećuju sve više ljudi. Ono na što vrtlari moraju reagirati nije promjena klime, jer ona se mijenja dugoročno, već promjene koje ih očekuju sutra ili prekosutra.
Trajnice u vrtu, poput ovog ljupčaca, lakše se prilagođavaju promjenama vremenskih prilika od jednogodišnjih vrsta
Višak vode može se, primjerice, riješiti podizanjem gredica koje se brže zagrijavaju i isušuju. Bude li ljeto ponovno sušno, vodu ćemo morati ipak čuvati (najbolje malčiranjem). Naravno, to nisu jedina rješenja. Ima ih mnogo, no činjenica je da će biljke mnogo lakše podnijeti klimatske promjene budu li njegovane na prirodan, organski način.
