Peršin je jedna od biljaka bez koje ne možemo. Koristimo ga toliko često da bi bilo posve logično da raste u svakom domu, ako ne u vrtu, barem u malim posudicama na kuhinjskom prozoru. Nažalost nije baš tako. U našem konzumerističkom društvu stječe se dojam da kvaliteta života ovisi o tome koliko možemo kupovati. Zatreba li nam peršin, spremni smo otići do trgovačkog centra, potrošiti benzin i vrijeme i kupiti usput stvari koje nam ne trebaju. To su čvrsto ukorijenjene navike, dijelom proizašle iz komoditeta, a dijelom i zbog pritiska okoline. Ljudi koji nešto sade za svoje potrebe smatraju se zaostalima, a oni koji kupuju modernima i naprednima. Nasreću, to se razmišljanje ipak mijenja i ja znam da sve više ljudi razmišlja kao i ja – saditi je lijepo i ima smisla!
Peršin iz presadnica
U posljednje vrijeme peršin se može nabaviti i u obliku presadnica, što bitno skraćuje proces uzgoja. Većinom se prodaju u uzgojnim posudicama u kojima raste po nekoliko biljaka. No u posljednje vrijeme na našim se tržnicama nude i biljčice posađene u tresetne kocke. Kako je riječ o sjemenu namijenjenom profesionalnom uzgoju, rezultati su obično veoma dobri (iako nisu namijenjeni organskom uzgoju). Po mom iskustvu, za jednu prosječnu obitelj dovoljno je oko 20-ak presadnica da se pokrije cijela sezona bez obzira planiramo li sadnju u vrtu ili u posudama na balkonu. Uostalom, nikada i ne režemo sve biljke odjednom. A kada napokon i dođemo do posljednje, one koje smo prve odrezali, već će se obnoviti i ponovno biti spremne za berbu. I sada neka netko kaže da takav uzgoj nema smisla?
Njega
Nakon sjetve, peršin treba samo redovito zalijevati. To je važno jer površina na kojoj raste ne smije biti pokrivena malčem. Uostalom, kada biljke narastu, same će stvoriti tako gust sklop lišća da za malčem neće biti niti potrebe. No do tog trenutka proći će najmanje tri mjeseca jer peršin raste dosta sporo. Kako u tom razdoblju površina na kojoj raste nije pokrivena, tlo se brzo isušuje pa je redovno zalijevanje obvezno. Ja svoj peršin uvijek zalijevam kanticom koja ima nastavak za rasprskavanje kako ne bih oštetila mlade biljke. A kada napokon narastu, berba može započeti odmah. U tu svrhu koriste se škarice, a stabljike se režu otprilike 2-3 cm iznad tla. Kako bi biljka nastavila rasti i stvarala nove listove, bitno je da središte biljke ostane sačuvano.
Jednostavnost
Peršin je jedna od onih jednostavnih začinskih vrsta koje mogu omekšati i najtvrđe protivnike vrtlarstva. Njegov je uzgoj i jednostavan i ne zahtijeva velike troškove. Želimo li biti maksimalno ekonomični, najbolje je početi s paketićem sjemena koji ne stoji više od 5 kuna, a može pokriti najmanje tri sezone uzgoja. Sljedeći je korak priprema tla. Sjeme peršina, kao uostalom i drugih korjenastih vrsta poput mrkve, celera ili pastrnjaka, klija sporo pa na gredici nikako ne bi smjelo biti korova. Naime, većina korovskih vrsta raste brže od peršina pa ga brzo može i zagušiti. No ako smo revno očistili oko pola kvadratnog metra gredice, najveći posao već je iza nas. Sjetvu obavljamo što ranije, odnosno kada tlo više nije smrznuto. U kontinentalnim krajevima to je obično potkraj ožujka ili početkom travnja, a u mediteranskim u listopadu ili studenom.
čudi me da nigdje ne spominjete hranjivu vrijednost, minerale, vitamine i specifičan miris i okus kao začinske biljke?!