08.05.2016. u 09:00

Iako se radi o opširnoj vrtlarskoj temi, svaki vrtlar treba znati što valja koristiti da bi se pospješio rast lisne mase, korijena i plodova

Prije nekoliko godina, na početku moje vrtlarske avanture, do detaljnih informacija o tome kako, kada i na koji način prihraniti biljke bilo je iznimno teško doći. To je poprilično komplicirana tema, pogotovo ako ste početnik.

Zagrebemo li ispod površine, o prihrani se može pričati danima, ali sezona je pred vratima i za nešto tako opširno nemamo vremena. Kako se sve složene radnje u vrtlarstvu mogu maksimalno pojednostaviti, tako i ovu možemo učiniti zanimljivom želimo li kvalitetan i bujan rast bilja u vrtu ili teglama.

Zato ću u kratkim crtama pokušati pojasniti ono najvažnije ne bi li vaše biljke ove sezone dobile upravo ono što im treba.

Foto: Biomedia

Dušik, fosfor i kalij

Kako ljudskom tijelu, tako i biljkama treba mješavina hranjivih tvari za pravilan i kvalitetan rast. Ljudima su potrebne bjelančevine, masti, ugljikohidrati, vitamini i minerali, dok su biljkama naročito potrebni dušik, fosfor i kalij. Dušik pospješuje rast lisne mase, fosfor rast korijena, a kalij rast plodova. Treba naglasiti da lisnato povrće traži više dušika, dok ono plodovito neće dobro roditi bez dovoljno kalija. Ne zaboravimo da su potrebne i ostale hranjive tvari, količinski ovisno o vrsti bilja za koju se koriste.

Upotreba komposta ili već gotovih supstrata za sadnju koji sadrže dovoljno hranjivih tvari za šest tjedana. Želite li dobre rezultate i nakon tih šest tjedana, potrebno je koristiti prikladno gnojivo.

Foto: Biomedia

Lisnato povrće, naročito salate, neće razviti kvalitetnu lisnu masu ako tijekom rasta ne dobivaju dovoljne količine dušika. Tome se može doskočiti dodavanjem dehidriranog organskog gnojiva koje sadrži većinu hranjivih tvari za spomenute biljke. Zašto dehidrirano, a ne svježe gnojivo? Svježe gnojivo prejako je za upotrebu netom prije same sadnje, što će rezultirati uništenjem, odnosno spaljivanjem samih biljaka. Preporuka je pomiješati šaku peleta organskog gnojiva s kompostom i tu mješavinu dodati u gredicu prije sadnje lisnatog povrća.

Dodavati dušik u vrtne gredice ili tegle možete i tekućim gnojivom od koprive. Osim dušika, svoje ćete biljke nahraniti i željezom, fosforom i kalijem. Pri upotrebi ovog gnojiva treba pripaziti na njegov neugodan miris. Zato, ako je vašem vrtu na balkonu potrebno dodati gnojivo bogato dušikom, radije se odlučite za peletirano organsko gnojivo – susjedi će vam biti zahvalni.

Kod plodovitog povrća treba pripaziti na upotrebu gnojiva koje je bogato dušikom, jer će se u tom slučaju razviti bujna lisna masa, a malo plodova. Umjerenost je najvažnija, zato s gnojivima nemojte pretjerivati.

Foto: Biomedia

S druge strane, kako bismo povećali prinose plodovitog povrća, kao što su rajčice, paprike, tikvice, pa i jagode, potrebno je redovito dodavati gnojivo bogato kalijem. Najlakši način je koristiti gotova gnojiva za plodovito povrće, osobito za rajčice. Iako najčešće u nazivu piše gnojivo isključivo za rajčice, ono će biti idealno za sve vrste plodovitog povrća.

Na prirodan način vrtne gredice možete obogatiti kalijem pomoću čaja od gaveza. Upravo je svibanj vrijeme kada se gavez u izobilju može pronaći na svakoj malo vlažnijoj površini. Ali pripazite, ima intenzivniji miris čak i od gnojiva od koprive.

Foto: paulloebach.com

Idealno rješenje je čaj

Najbolji, možda i najkvalitetniji način gnojenja usjeva je upotreba čaja od komposta. Osim što hrani biljku, čaj će biljke zaštititi od bolesti i štetočina. Zato, ako još niste, napravite mali kompostarnik, jer će kompost osim upotrebe u suhom, biti od velike pomoći i u tekućem obliku.

Ovim prilogom tek smo započeli priču o prihrani bilja. Isprobate li ove jednostavne načine moći ćete, vođeni mojim iskustvom, iz malog uroda dobiti onaj ljepši, bujniji i kvalitetniji. Tajna je promatrati biljke i na vrijeme im pružiti upravo ono što trebaju. Ali zapamtite, previše gnojiva jednako je štetno kao i premalo, zato se držite pravila – umjerenost je vrlina.

>>Presađivanje – jedan od najvećih vrtlarskih izazova

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije