Kolumna

Vrijeme je za sadnju i sjetvu jesenskog povrća!

Foto: Nino Šoštarić
Kornelija
Foto: Nino Šoštarić
Kornelija
Foto: Nino Šoštarić
kornelija
Foto: Nino Šoštarić
kornelija
Foto: Nino Šoštarić
Kornelija
28.07.2014.
u 09:55
Želimo li da vrt bude prepun povrća sve do prvog mraza, sada je vrijeme da ga popunimo zimskim salatama i kupusnjačama...
Pogledaj originalni članak

Ovih sam dana imala pune ruke posla. Zbog učestalih kiša koje su nas zadesile u posljednje vrijeme, moj je vrt prepun korova. Oko povrća su se raširili pirika, tušt i loboda, a oko cvijeća slak pa ne mogu ništa pametno početi dok se ne riješim neželjenih gostiju. Nažalost, i neke vrste povrća loše su podnijele toliku količinu vlage pa su pojedine glavate salate jednostavno istrunule. Naprotiv, salate koje ne stvaraju glavu, a nisam ih stigla na vrijeme ubrati, izdužile su se i već se spremaju na cvatnju pa sam morala izvaditi i njih. Zahvaljujući svemu tome, na pojedinim mjestima, među sve bujnijim rajčicama, tikvicama i paprikama, odjednom su se pojavila slobodna i prazna mjesta. Sada je vrijeme da ih popunim onim vrstama povrća koje ću brati tek u jesen.

Što saditi

Za vrtlare s manje iskustava ili jednostavno manje vremena postoji i jednostavniji način uzgoja – odlazak na tržnicu po presadnice. Ovih ih dana ima dosta, od poriluka, zimskih salata, radiča, endivije, kasnih sorti kupusa, kelja i brokule. Posve dovoljan izbor, ako mene pitate. Osim toga, te se presadnice obično prodaju u pušlekima od dvadeset komada, što je često i više nego dovoljno za jedan mali obiteljski vrt. Iako će ih prodavači zamotati u novinski papir kako bi zadržale vlagu, uputno je da ih što prije smjestimo u neku posudicu s vodom tako da korijen ne dehidrira do trenutka sadnje. Voda će biti važna i nakon sadnje jer ljetni su dani vrući pa biljke brže primaju vodu, ali je vrže i gube. To je uostalom i osnovni razlog zbog kojeg ljeti biljkama uvijek treba više vode.

Foto: Nino Šoštarić

Što sijati

Za sve nas koji volimo uživati u posebnim okusima povrća koje ne možemo nigdje nabaviti, sjetva posebnih starih sorti jedini je način da uzgojimo vlastite presadnice. Naravno, kada je riječ o ljetnoj sjetvi, jasno je da je izbor ograničen na one vrste koje imaju kratku vegetaciju i koje previše ne ovise o toplini. To su prije svega razne vrste salata, radiča, endivija, špinata i blitve. Drugim riječima, to je cijela skupina zdravog lisnatog povrća koje će u rujnu i listopadu zahvatiti malo svježine i pokoji pljusak. A to je ono što te kulture i najviše vole. No sada je ljeto pa treba voditi računa o visokim temperaturama. U praksi to znači da posude sa sjemenom treba zalijevati barem dva puta dnevno i obavezno držati negdje u sjeni. Na sunce ćemo ih iznijeti tek nakon nicanja kako se u tami ne bi izdužile.

Foto: Nino Šoštarić

Njega

Zalijevamo li svoje nježne presadnice redovito ujutro i navečer, one će se već za nekoliko dana ukorijeniti i nastaviti rast i razvoj. No ako su pred nama izrazito vrući i sunčani dani, moja je preporuka da ih dodatno zaštitimo i s nekoliko suhih grana ili pletenim pokrovom koji će stvoriti blagu sjenu. Takva zaštita bit će im potrebna tek u prvim danima. Jednako tako treba voditi računa i o nametnicima, prije svega puževima, kojih uvijek nakon obilnih kiša ima više nego inače. Strahujete li od njihova napada, obavezno zaštitite presadnice zaštitnom mrežicom ili iskušajte neku od prirodnih metoda poput klopki s pivom. Ipak, ako imate priliku nabaviti ekopilete protiv puževa, ne zaboravite ih rasuti svuda oko presadnica, ali i u radijusu od najmanje 10-ak metara.

>>Upoznajte cvijeće koje možete jesti: dragoljub, neven, lavanda...

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.