Ljeti su toplinski štit, a zimi dodatna termoizolacija. Zadržavaju atmosferske vode, koje isparavanjem hlade okolinu. Pročišćavaju čestice prašine i druga onečišćenja iz zraka, poboljšavaju efikasnost solarnih sustava i prigušuju buku. Uza sve to, uljepšavaju prostor i u svakom smislu podižu kvalitetu radne i životne sredine. Zeleni krovovi sve su popularniji i kod nas. Sve više ljudi uviđa da to nije pomodarstvo i samo još jedan urbanistički hir.
Jedna od svrha zelenih krovova svakako je da vrate prirodni element u urbano okruženje, ali višestruke koristi, od kojih smo spomenuli samo neke, daleko nadilaze tu dimenziju. Zeleni krovovi danas se nameću kao jedna od komponenti održive gradnje. Pri tome, trajnost im je dvostruko dulja nego klasičnima.
O svim dobrobitima zelenih krovova, trendovima u Europi, cijeni gradnje i potražnji u Hrvatskoj razgovarali smo s krajobraznim arhitektom Bojanom Balenom.
Dok je živio u Nizozemskoj, dugo nije znao da svakodnevno hoda po – zelenom krovu. Radilo se o trgu ispred glavne željezničke stanice u Rotterdamu, koji je istovremeno služio kao krov za podzemne garaže, stanicu metroa i razne druge sadržaje. Krajobrazni arhitekt Bojan Balen tada još nije znao ni da će se profesionalno, u godinama koje slijede, orijentirati upravo na zelene krovove.
Živi dio arhitekture
– Zanimljiva je to uspomena. Nekako smo se navikli na zelene krovove na visini, ali sve se više rade podzemne građevine, prije svega podzemne garaže, iznad kojih su zelene površine, parkovi i slično. Taj trg u Nizozemskoj bio je, inače, prvi zeleni krov koji sam u životu vidio, a kod nas sam prvi put zeleni krov vidio na sportskoj dvorani Zamet u Rijeci – kaže Bojan Balen, arhitekt s bogatim inozemnim iskustvom, koji je prije tri godine ipak izabrao život u Hrvatskoj.
– Dugo sam živio izvan Hrvatske, praktički od svoje osamnaeste godine, od čega zadnjih četiri-pet godina u Nizozemskoj. No nekako sam osjetio da ne želim dočekati starost u stranoj zemlji. Nizozemska je, osim toga, vrlo kišovita i vjetrovita, što meni nikako ne odgovara. Mislio sam, ako se već želim vratiti u Hrvatsku, bolje je to napraviti u tridesetima nego kasnije, kada je puno teže praktički početi sve od nule. Nije odmoglo ni to da je moja supruga, koju sam upoznao u Nizozemskoj, također iz Hrvatske, pa je to bila zajednička odluka. Požalio nisam. Dapače – kaže Bojan, kojeg danas s Nizozemskom veže suradnja s nizozemskom tvrtkom Nophadrain, koja više od 30 godina sama razvija i proizvodi cjelovite sustave za zelene krovove.
Zeleni krovovi su delikatni i "živi" dio arhitekture i potrebno im je pristupiti s puno pažnje kako bi bili dugoročno uspješni i održivi, ističe Bojan, koji je svoje nizozemske partnere izabrao upravo zbog zaokruženog pristupa: od kvalitete materijala i prilagodljivosti potrebama klijenata i zahtjevima projekta do tehničke podrške u svim fazama projekta i ključnog trenutka – same izvedbe. Uskoro će se i sam, inače, naći pod Nophadrainovim krovom. Naš sugovornik zasad ne živi u kući sa zelenim krovom, ali kratko odbrojava do tog trenutka. Uz glavnu kuću obitelj Balen sagradila je pomoćnu građevinu kako bi povećala životni prostor, a na njoj se, naravno, radi upravo zeleni krov.
– Bit će izazovno, radi se o jako kosom krovu, čak 52 stupnja, što je izvan standarda, ali nadam se da će sve biti u redu – kaže Bojan, koji nema nikakvih dvojbi kada ga pitaju kakav je krov najbolji.
– Osim vizualne estetske vrijednosti, zeleni krovovi imaju mnogo pozitivnih učinaka za ljude i okoliš. Jedan od njih danas je vrlo aktualna tema energetskog utjecaja na zgrade. Zeleni krovovi pridonose termoizolaciji objekata, tako da se dugoročno može i uštedjeti na računima za grijanje, a još i više na hlađenju jer reguliraju visoke temperature koje se inače stvaraju na krovovima. Zeleni krov produljuje i vijek trajanja krovišta jer ga štiti od utjecaja UV zračenja, mehaničkih oštećenja i ekstremnih temperaturnih razlika pa tako dobro izveden i održavan zeleni krov može udvostručiti vijek trajanja krova, što znači dodatnu uštedu i kompenzaciju inicijalnog troška izgradnje zelenog krova. Zeleni krovovi smanjuju efekt "toplinskog otoka" što postaje sve važnije zbog ubrzanog zagrijavanja, naročito urbanih sredina. Vrlo bitan utjecaj je i upijanje oborinskih voda i njihovo polagano ispuštanje u okoliš, čime ublažavaju negativne posljedice ekstremnih kiša, sve prisutnijih zbog klimatskih promjena, te rasterećuju odvodni sustav i time smanjuju intenzitet poplava u urbanim sredinama.
Zeleni krovovi također ublažavaju buku, odnosno poboljšavaju akustičnu izolaciju pa se buka u zgradama sa zelenim krovom može smanjiti i do 40 dB, što može biti vrlo bitan faktor u zgradama poput škola, bolnica ili aerodroma. Vegetacija na krovovima apsorbira i onečišćenje, odnosno lebdeće čestice koje se vežu na biljke te tako pridonosi i kvaliteti zraka, a ublažava i emisiju CO2 fotosintezom biljaka i smanjenjem potrošnje energije unutar zgrada. Zanimljiv je i pozitivan utjecaj na fotonaponske ćelije koje bolje i efikasnije funkcioniraju pri stabilnim srednjim temperaturama (20 – 25 Celzijevih stupnjeva) te tako postaju produktivnije i ekonomičnije kada su postavljene na zelenom krovu. Povrh svega toga, ne smije se zaboraviti njihov vrlo bitan utjecaj na bioraznolikost jer pruža habitat za mnoge biljke i životinje (kukce, leptire, ptice itd.) koje imaju sve manje mjesta zbog sve većeg iskorištavanja njihovih staništa u druge svrhe. Na kraju treba spomenuti ono što se možda čini očitim – da zeleni krovovi oplemenjuju prostor, podižu vrijednost i iskoristivost same zgrade te u konačnici zasigurno podižu kvalitetu života – ističe naš sugovornik.
Ni održavanje nije problem
S nekim nedostatkom zelenih krovova Balen se nije susreo. Misli, kaže, da ih zapravo i nema. Osim, eventualno, inicijalnog troška izgradnje zelenog krova, nešto većeg nego u slučaju klasičnih krovova. Ali, taj se trošak, napominje Bojan, nakon niza godina kompenzira. Činjenica je i da zeleni krov zahtijeva nešto truda zbog održavanja, u većoj ili manjoj mjeri, a ovisi o vrsti i raskoši zelenog krova. Mahovina i trava, naravno, nisu jednako zahtjevne kao neki raskošniji i raznolikiji zeleni krovovi. No to je, reći će Bojan, kao i s običnim vrtom, tko se ne želi time barem malo baviti, neće ga ni željeti imati.
– Generalno, postoje dvije vrste zelenih krovova, ekstenzivni i intenzivni. Ekstenzivni zeleni krovovi, koji su najčešći i najekonomičniji, vrlo su lagani, prekriveni biljkama koje su otporne na ekstremne vremenske uvjete koje vladaju na krovu – sunce, vjetar i kiša, nisu zahtjevni za održavanje te trebaju vrlo malo navodnjavanja i prihrane ili im to uopće nije potrebno. Intenzivni zeleni krovovi, s druge strane, imaju veću dubinu supstrata, minimalno 20 centimetara, te su zahtjevniji za održavanje – govori Bojan. – Slojevi koji su potrebni za obje vrste zelenih krovova su isti. Uvijek počinjemo sa zaštitom hidroizolacije krova, koja je u većini slučajeva zadnji sloj krovne konstrukcije na koju se ugrađuju slojevi zelenog krova. Kad smo zaštitili hidroizolaciju od prodora korijenja, slijedi zaštitni geotekstil, drenažno-akumulacijske kadice, filtarski geotekstil koji sprečava upadanje supstrata u drenažno-akumulacijske kadice, te na kraju supstrat, odnosno vegetacija kao završni sloj. Što se izbora bilja tiče, u principu je na krovu moguće saditi što god poželite. Naravno da će se pri tome paziti da to baš ne budu biljne vrste koje imaju duboko korijenje ili kojima ne odgovaraju vremenski uvjeti koji vladaju na krovu. Ali, sve je to stvar želja i mogućnosti investitora, koje za njega optimizira projektant, i to najčešće moje struke – objašnjava Bojan.
U Hrvatskoj se zelene tek rijetki krovovi. Prvi su u našoj zemlji sagrađeni prije desetak godina, a kao ljepše naš sugovornik izdvaja zeleni krov Američke internacionalne škole u Zagrebu i zeleni krov na Grand Park hotelu u Rovinju. Uskoro će se, kaže, graditi golem zeleni krov ili, bolje rečeno, krovni park u sklopu Kampusa Rimac.
– Inače, kod nas se zeleni krovovi najčešće pojavljuju na turističkim objektima koji, među ostalim, time svojom atraktivnošću žele privući goste, ali i na nekim javnim zgradama poput škola ili muzeja koji su prepoznali vrijednosti zelenog krova. Na višestambenim zgradama to je rijedak slučaj. Jedan razlog je da je za investitora, koji želi prodati stanove, to dodatan trošak i žele ga izbjeći. Nažalost, investitori ne shvaćaju, barem ne još, da zelenim krovom mogu postići i višu cijenu kvadrata stambenog prostora. Također, teško je postići i konsenzus između stanara postojećih zgrada na kojima bi se mogao napraviti zeleni krov. Zbog svega toga zeleni krovovi češće se rade na obiteljskim kućama... – kaže Balen.
No lako je zamisliti kako bi, recimo, izgledao Novi Zagreb kada bi tamošnje višekatnice osvanule sa zelenim krovovima. Naš sugovornik kaže da je to u većini slučajeva izvedivo.
– Prije svega to je stvar statike koja, ako govorimo o najjednostavnijim zelenim krovovima, na kraju i nije neka prepreka jer je moguće napraviti zeleni krov koji ima tek oko 50 kilograma po četvornom metru. Ključan je ipak ekonomski aspekt i ono što sam spomenuo – dogovor između stanara zgrade. Na kraju zapne na financijsko-administrativnim preprekama i suglasnosti stanara. Međutim, ako govorimo načelno je li moguće, odgovor je u većini slučajeva da – jasan je Bojan.
Usporedbe cijena klasičnog i zelenog krova prilično su, kaže, nezahvalne jer i cijena klasičnog krova ovisi o mnogo čimbenika, a prije svega o materijalu od kojeg se radi te može biti visoka.
Inače, zeleni krovovi najčešće se rade na ravnim krovovima, koji se često pokrivaju samo oblutkom koji služi kao zaštita hidroizolacije od atmosferskih utjecaja.
– Kada govorimo o jednostavnim zelenim krovovima, potrebno je računati s minimalno 60 do 70 eura po četvornom metru. Gornju granicu teško je postaviti jer ponajviše ovisi o vrsti željene vegetacije, odnosno količini supstrata koja je potrebna za određenu vrstu vegetacije. Na primjer, za manje stablo, koje također možete imati na krovu, bit će potrebno minimalno metar dubine zemlje, što će znatno poskupjeti investiciju – objašnjava Bojan.
No u konačnici, pokazala su i istraživanja i praksa, zelenilo na krovu se isplati. Vrijednost nekretnine sa zelenim krovom u prosjeku, naime, raste do 15 posto. Stanovnici najbogatijih i najurbaniziranijih zemalja zapadne Europe, u kojima i ima najviše zelenih krovova, to vrlo dobro znaju. Oni, naravno, nisu prvi koji imaju povlasticu života pod zelenim krovom. Jedni od najstarijih poznatih zelenih krovova su Semiramidini viseći vrtovi izgrađeni prije 2500 godina, koji spadaju i u jedno od sedam svjetskih čuda.