Tema „Prilagodljivi grad“ iz ciklusa međunarodnog natječaja Europan 13, potaknula je 2014. godine Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada Zagreba da putem međunarodnog natječaja propita mogućnost javnog privremenog korištenja lokacija uz Savu. Natječaj je završen 2015. godine, a prvonagrađeni rad pod nazivom SWAP ON THE RIVER po mišljenju žirija „snažnim grafičkim izrazom, kompleksnošću i generičkim pristupom ne pokušava izbjeći probleme lokacija, već se s njima nosi "herojskom gestom".
Autori rada su bili mladi arhitekti Carlos Zarco, Sara Palomar, Jose Luis Hidalgo (Španjolska) i Zuhal Kol (Turska). Natječaj je raspisan u sklopu europskog programa za mlade arhitekte “European“ i to je prvi projekt u Hrvatskoj koji će se uistinu i realizirati.
Projekt je dobio naziv "Aktivnosti na Savi", a prostorno će se protezati središnjim gradskim područjem u duljini od oko sedam kilometara uzduž obje obale rijeke Save (inundacijski pojas), od jezera Jarun na zapadu do Toplane Zagreb na istoku. Uključuje tri lokacije na kojima se planiraju postaviti privremeni montažni objekti i služit će za koncerte, kazališne predstave, kino na otvorenom, sportsko-rekreacijske i ugostiteljske sadržaje.
Cilj je „vraćanje građana na Savu“ i urbano oživljavanje tog prostora, uvođenjem različitih aktivnosti i atrakcija te fizičkih intervencija i to privremenog karaktera. Tim aktivnostima stvaraju se pretpostavke za početak ponovnog kvalitetnog korištenja prostora neposredno uz korito rijeke Save, kao svojevrsnog nastavka tradicije odnosa građa a Zagreba prema Savi, koja je prije više desetljeća predstavljala njihovo omiljeno mjesto druženja, rekreacije i zabave. Jedan od preduvjeta za realizaciju projekta bio je i ugovor između Grada Zagreba i Hrvatskih voda, kao upravitelja zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske. Tim ugovorom Grad Zagreb je dobio zemljište u zakup na pet godina. Radi se o površini od oko 125 hektara koja u naravi predstavlja uređeni inundacijski pojas rijeke Save na području Grada Zagreba.
Prva lokacija smještena je neposredno uz željeznički most "Sava – Zeleni most" te obuhvaća oko 20.000 četvornih metara. Druge dvije lokacije nalaze se istočno od Mosta slobode, na sjevernoj obali uz Most slobode i južnoj obali uz park Bundek, veličine oko 10.000 i 15.000 četvornih metara. Plan je da se u ljeto 2019. održi prva ljetna manifestacija, koja podrazumijeva postavljanje četiri višenamjenska paviljona od kojih svaki ima oko 200 m2 uporabnog prostora, paviljonskog sustava za projekcije filmova, sjenila (6 komada) i 30 drvenih sunčališta. Kako je projekt zamišljen kao višegodišnji niz ljetnih manifestacija koje će se ponavljati u korist građana iz godine u godinu, oni elementi koji se neće moći implementirati u prvoj sezoni radi ograničenih sredstava, nastojat će se realizirati u nadolazećim godinama.
Nagrađeni arhitekti posjetili su Zagreb i tom prilikom smo porazgovarali s njima.
Kada ste pobijedili na natječaju, jeste li očekivali realizaciju projekta?
Zuhal: Projektni zadatak o Savi bio je dio poznatog međunarodnog arhitektonskog natječaja „Europan“, otvorenog za arhitekte mlađe od 40 godina. Prijavljuju radove za brojne lokacije, ali samo neki nagrađeni provedu svoje ideje.
Sara: Tada smo tek diplomirali i željeli smo prvenstveno steći iskustvo na međunarodnim natječajima.
Carlos: Iste te 2015. dobili smo Europanovu nagradu i za lokaciju u Nizozemskoj, ali taj projekt nije realiziran. Zato smo jako sretni što radimo s ambicioznom gradskom upravom u Zagrebu. Rekli su nam je da je to prva provedba Europan natječaja u Hrvatskoj.
Što građani mogu očekivati za nekoliko tjedana na obali rijeke Save?
Sara: Ovogodišnje aktivnosti prva su faza projekta „Aktivnosti na Savi“, s tri lokacije. Jedna je na sjevernoj obali rijeke prema zapadu i istoku od Željezničkog mosta, dok su druge dvije istočno od Mosta slobode, na sjevernoj i na južnoj obali.
Zuhal: Projektirali smo montažne paviljone za kulturne i rekreativne aktivnosti, a mogu se, primjerice, rastaviti i ukloniti s lokacije u roku od 24 sata.
Koliko ste izmijenili izvorno idejno rješenje?
Zuhal: Glavna tema 2015. bila je „Prilagodljivi grad”, stoga su sve natječajne lokacije imale brojne nepoznanice.
Carlos:. U odnosu na prijavljenu ideju, projekt smo morali podijeliti u faze zbog praktičnih, tehničkih ili pravnih razloga. Međutim, projekt je i zamišljen kao prilagodljiv. Napravili smo samo nekoliko tehničkih izmjena.
Koji su bili najveći izazovi u izradi ovog projekta?
Carlos: Jedan od najvećih izazova bio je preobraziti gotovo osam kilometara obale u trajni javni prostor s privremenim programom, na različitim lokacijama uz rijeku te omogućiti da takvi mali zahvati imaju sveobuhvatan učinak na promjenu kretanja i odnosa cijele rijeke s gradom.
Što će biti najzahtjevnije tijekom izgradnje?
Sara: Lokacija je ono što oblikuje projekt, od uporabe montažnih konstrukcija za privremeni program do reakcija na promjenjive vremenske uvjete. Stoga će praćenje vremenske prognoze i brze reakcije biti glavni izazovi.
Trend u svijetu arhitekture su montažni objekti. Zašto?
Zuhal: Trenutna ekološka, ekonomska i društvena ograničenja transformiraju arhitekturu koja se sve više odlikuje dinamizmom, nematerijalnošću i neodređenošću. Sukladno tome, postoje eksperimenti diljem svijeta koji ne zadaju konačne granice, već stvaraju fleksibilan predložak za prilagodbu promjenjivim uvjetima.
Koji su trenutni trendovi u arhitekturi iz perspektive mladih arhitekata kao što ste vi?
Zuhal: Urbanističko planiranje i arhitektura 20. stoljeća doživljavali su zemljišta i zgrade kao dijelove stroja i dijelili ih na funkcionalne komponente. To je razdvajanje, nažalost, stvorilo društveno odvojen urbani život, povećalo udaljenosti i potrebe za prijevozom, odnosno povećalo naš ekološki otisak. Izazov za nas u 21. stoljeću jest istraživanje višedimenzionalnog grada u kojem su svi njegovi dijelovi i korisnici isprepleteni u društveno i ekološki raznolikom okviru.
Koliko ste uspjeli upoznati Zagreb?
Carlos: Usudio bih se reći poprilično dobro tijekom zadnjih godina, a upoznavanje smo započeli 2015., istraživanjem povijesnog odnosa grada i rijeke.
Zuhal: Zagreb ima naslijeđe podizanja razine Save te je, povijesno gledano, tendencija bila odmicanje od rijeke. Iako je nasip davno riješio taj problem, podsvjesna urbana memorija još uvijek koči potencijalnu transformaciju obala rijeke u javne prostore pune života. Nadamo se da će ovaj projekt označiti novi početak.