Ne tako davno, prijateljica me zamolila da joj detaljnije pojasnim način malčiranja, jer sve od informacija na koje je nailazila bilo je – nagrni slamu oko biljke i budi bez brige. Ali kako, kada i koliko informacije su koje je zapravo tražila.
Za početak, valja napomenuti da se tlo u vrtu počinje malčirati, odnosno pokrivati organskim materijalom, tek kada se dovoljno zagrije, u pravilu potkraj svibnja. Tako pokrivene površine zadržat će nešto topliju klimu u plićim slojevima, čime se kod biljaka smanjuje stres zbog naglih temperaturnih promjena.
Tlo se malčira dok je još dovoljno vlažno, obično nakon izdašnijeg zalijevanja ili obilnije kiše, ali je, prije stavljanja sloja organskog pokrivala, vrtne površine potrebno potpuno očistiti od korova.
Dobrobiti pokrivanja gredica
Pokrivanjem vrtnih gredica štiti se plitko korijenje biljaka od visokih temperatura, čuva se voda u tlu jer se smanjuje isparavanje, ali i ublažava sabijanje tla uzrokovano hodanjem po gredicama, jakim pljuskovima ili natapanjem. Također se otežava klijanje korova, a malč koji je ljeti bio na tlu, u jesen je poželjno prekopati i izmiješati sa zemljom, čime se poboljšava sama struktura tla. Međutim, da bi se postigla korist od malčiranja, organski materijali trebaju biti naneseni u odgovarajućem sloju.
Na primjer, ako malčirate gredicu piljevinom ili svježe pokošenom travom, debljina sloja trebala bi biti 3 do 5 cm. Pokrov od sijena ili slame trebao bi biti bar 10 cm debeo. Tu govorimo o debljini sloja nakon 7 do 10 dana od pokrivanja, jer se materijal s vremenom slegne i samim time stanji za nekoliko centimetara. Pretankim slojem malča neće se spriječiti rast korova, štoviše, zbog vlage on će bolje rasti, dok će zbog predebelog sloja biti otežano prozračivanje tla i isparavanje vode čime se stvaraju nepovoljni uvjeti za rast biljaka.
Izrazito vlažna tla se ne malčiraju jer se na takvim mjestima vrlo brzo nasele puževi, a dobro znamo kakva oni napast mogu biti. Ako su puževi već tu, a ipak želite malčirati gredice, poslužite se piljevinom ili usitnjenom korom drveta koja će ublažiti njihov napad.
Postavlja se pitanje što je najbolje koristiti kao malč? Sijeno je najrašireniji oblik materijala za malčiranje, i iz mog iskustva, pokazalo se najboljim. Za razliku od slame, bolje propušta vodu i zrak te ima više hranjivih tvari. Jedina je mana što se, za razliku od slame, brže razgrađuje, pa je potrebno obnavljanje svaka dva-tri tjedna. Suho lišće je još jedan od organskih materijala koji se mogu koristiti za malčiranje.
Najbolje 'sirovine' za malč
Za povrtne biljke poželjno je koristiti lišće graba i bukve, a iglice crnogorice treba koristiti samo kod biljaka kojima odgovara tlo niže pH vrijednosti. Osim kao gnojivo, kompost možemo koristiti i za prekrivanje tla. Djeluje s jedne strane kao prekrivač i sprječava rast korova, isušivanje i povećava temperaturu tla, a s druge strane djeluje kao supstrat iz kojega se hranjiva sporo oslobađaju.
Međutim, kompost mora ostati vlažan i topao, zato ga je potrebno zaštititi laganim pokrovom od sijena. Postupak malčiranja ima i neke nedostatke. Jedan je optički, jer gredice izgledaju poprilično neuredno, drugi je da se tim postupkom ne može prorahliti jako zbijeno tlo, a treći je da se na jesen glodavci i neki štetni kukci nastanjuju ispod debljih slojeva.
Uzmemo li u obzir prednosti malčiranja kao što je smanjena potreba za vodom i obradom tla, obogaćivanje tla zaoravanjem malča nakon sezone i smanjen intenzitet napada pojedinih biljnih bolesti, nedostaci su ustvari i zanemarivi. Iako možete čuti da se malčiranje može izbjeći gušćom sadnjom, to ne bih preporučila, jer ne treba zaboraviti da je biljkama potrebno dovoljno prostora za pravilan rast i razvoj.
Zato ove sezone biljke i dalje sadite pravilno, ali im pomognite u rastu nekim od organskih pokrivača tla.
>>Kako, kada i koliko treba zalijevati koje vrste povrća
