Uskoro počinju ozbiljniji radovi u vrtu, pa treba razmisliti o kvalitetnijoj pripremi tla za iduću sezonu. Godinama sam, boreći se s ilovastom zemljom, isprobavala sve moguće načine malčiranja, rahljenja i štihanja.
Sve to samo kako bih što manje imala posla oko obrade zemlje, a i mušku stranu poštedjela fizičkog rada. Vrijeme je pokazalo da ipak bez muške ruke ne mogu, pa je frezanje postalo sastavni dio sezonskih radova. Jedino tako biljkama mogu osigurati mrvičastu, dobro dreniranu i hranjivu podlogu za rast.
Bolje frezanje nego oranje
Opće je poznata stvar da se okretanjem zemlje uništava onaj najkvalitetniji sloj, ali samo malčiranje i trljanje tog istog sloja pokazalo mi se nedovoljnim za kvalitetno širenje korijenova sustava mladih biljaka. Kako vrt za sjetvu pripremam isključivo u proljeće, izbjegavam duboko oranje te prakticiram frezanje na maksimalnu dubinu do 30 cm.
Važan korak u pripremi vrtnog tla je poznavanje pH vrijednosti. PH vrijednost ima značajan utjecaj na procese u tlu, prehranu biljaka i utjecaj gnojiva, te na taj način direktno utječe na prinos i kakvoću usjeva. Kako većini biljaka odgovara blago kisela reakcija, odnosno kada tlo ima pH vrijednost između 6 i 7, ova stavka pokazala se uistinu važnom kod pripreme tla.
Kako prepoznati pH vrijednost bez stručne analize? Kisela tla često su lagana tla s dobrom strukturom, ali s malim udjelom hranjivih tvari. Ako je tlo previše lužnato, biljke će to pokazivati žutim lišćem, usporenim rastom, te pojavom paleži na listovima. Lužnato tlo u ekstremnim slučajevima ima smeđe ili bijele naslage na površini, međutim, kiselo tlo nije lako vizualno otkriti, pa je potrebno napraviti pH test.
Samo organsko gnojivo
Nakon kvalitetne obrade vrtne zemlje i uspješnog određivanja pH vrijednosti, valja obratiti pozornost na odabir gnojiva. Pridržavamo li se plodoreda, koristit ćemo isključivo ona organska. Ako se nađete u mojoj situaciji, pa ne možete nabaviti domaći stajski gnoj, u tu svrhu poslužit će i onaj dehidrirani. Može se nabaviti u specijaliziranim trgovinama, i to kao konjski ili kokošji.
Osobno koristim ekološka gnojiva, jer biljke koje ću saditi na tim gredicama treba i pojesti, zar ne! Nakon primjene, zbog njihovih svojstava, bez obzira na upute proizvođača, na pognojenim gredicama ne sadim ništa barem 15 dana. Iskustvo me naučilo da sadnja na netom pognojene gredice ošteti (spali) osjetljive mlade biljčice. Kada gnojivo učini svoje i nahrani tlo, sadim plodovito povrće i kupusnjače.
Na gredicama na kojima planiram saditi korjenasto i lisnato povrće koristim kompost. Dobro je napomenuti da se kompost ne ukapa u zemlju jer se time guše njegova hranjiva svojstva. Bogato organsko tlo najvažnije je za vaše biljke. Da vas priupitam: postoji li vrtlar koji ne sanja o idealnoj vrtnoj zemlji?
* Dodatne savjete naše suradnice - o tome kako možete sami napraviti testiranje tla potražite u Večernjaku četvrtkom na stranicama posvećenim vrtnim temama!
>>Male tajne uspješnog uzgoja čili papričica
