05.04.2015. u 10:00

Kičica pomaže i kod psihosomatskih bolesti kao što je anorexia nervosa (anoreksija – odbijanje hrane), bolesti jetara i žuči...

Kičicu su cijenili Hipokrit, Dioskurid i Plinije, koji su je kao gorku biljku rabili za liječenje tegoba želuca i slabosti organizma, uvjereni da vrijedi više od 100 zlatnika, kako joj glasi latinsko ime. U Ebersovu papirusu, napisanom oko 1550. god. pr.n.e. u Tebi, među ostalim ljekovitim biljem spominje se i kičica.

Kad spomenem kičicu sjetim se jednog davnog slučaja kad me dobar prijatelj zamolio za savjet kako se riješiti tegoba sa želucem. Odmah sam ga pitao na što je to u životu ljutit ili zbog čega je žalostan, a on me čudno, gotovo zaprepašteno gledao.Pojasnio sam mu da tegobe sa želucem ne padaju s neba nego ih mi sami proizvodimo te da ljuti i žalosni ljudi nemaju pravilnu probavu, za razliku od veselih i sretnih osoba kod kojih probavni sustav idealno funkcionira. No, uvidjevši da od mojeg objašnjenja nema koristi, preporučio sam mu određenu reduciranu dijetu za bolesti želuca i čaj od kičice. Već prvi dan, vjerojatno dok je pio čaj, nazvao me i negodovao što sam mu to gorko dao da pije. Objasnio sam mu da se drži upute i pije čaj gutljaj po gutljaj pa će sve biti u redu. I doista, javio se nakon mjesec dana da je sve u redu, da nema više nelagoda, ni bolova te da ima i bolji apetit.

Foto: Ivan Lesinger

U starim knjigama za kičicu ukratko piše: “čaj od kičice jača, tjera vjetrove, popravlja želučane sokove, pomaže kod slabog želuca, žgaravice, zatvorenosti, bolesti jetara, žutice i bubrega, daje tek, liječi glavobolju i slabokrvnost, tjera gliste”. Kičica je doista gorka biljka (amarum), ali ta gorčina je u stvari lijek koji idealno djeluje na cijeli organizam stimulirajući određene sustave metaboličkih procesa, pa tako i na funkciju izlučivanja pepsina, te se koristi kod liječenja:

bolesti želuca i crijeva (slabog apetita, slabog rada želuca – dispepsije – otklanja bolove želuca, digestiv, nervoznog želuca (sedativ digestivnog sustava), lijenosti rada želuca i crijeva te potiče žlijezde na izlučivanje želučanog soka, pomaže kod čira na želucu i na dvanaesniku, kod pomanjkanja želučanog soka ili hipoaciditeta želučane kiseline, kod čestih podrigivanja, žgaravice, kod spuštenog i mlohavog želuca, potiče crijevne žlijezde na rad, podražuje peristaltiku crijeva, otklanja katar crijeva, uništava nametnike u crijevima, čisti crijeva od nagomilanih štetnih otrovnih tvari, pročišćava crijevne resice te pojačava apsorpciju hranjivih sastojaka, pomaže kod raznih nadimanja, nadutosti kao dobar karminativ, proljeva, jakih proljeva, krvavog proljeva, zatvora, hemoroida itd.).

Pomaže i kod psihosomatskih bolesti kao što je anorexia nervosa (anoreksija – odbijanje hrane), bolesti jetara i žuči (slab rad jetara, kongnestija jetara, slabo izlučivanje žuči, žutica, žučni kamenci itd.), bolesti krvi (slabokrvnosti, čišćenje krvi, anemije), groznica, visoke temperature, glavobolje, kožnih bolesti, (pjege, mrlje, rane, čirevi), ženskih bolesti, bolesti bubrega (kod pročišćavanja bubrega i mjehura, raznih infekcija bakterijama itd.), reume mišića i zglobova i gihta (reumatizam), kod mršavljenja (pijemo duže uz dijetu čaj od kičice u količini od 1-2 šalice na dan u gutljajima itd.), dijabetesa (pije se čaj od kičice i pelina duže vrijeme), nervoze, napetosti, histerije, zabrinutosti, potištenosti.

Kao dobar antioksidans djeluje preventivno i pomaže u detoksikaciji organizma. Ljekovito bilje koje se miješa s kičicom: metvica i kamilica, a može i kadulja, gospina trava, pelin, lincura, stolisnik, kopriva itd.

Kičicu rabimo kao: amaro, aromatik, antioksidans, antipiretik, detoksikant, digestiv, diuretik, dijaforetik, emetik, febrifug, holagog, hepatik, karminativ, laksativ, metabolik, stomahik, tonik, vermifug.

Kontraindikacije: Nisu poznate.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije