Biti dio moderne civilizacije koja se svakim danom mijenja neminovno utječe na svakog pojedinca. Dok se, uglavnom, smatra da je mentalno zdravlje vezano za unutarnje misli i osjećaje, na mnogo toga što oblikuje način snalaženja u svakodnevici utječe vanjski svijet. Naši domovi nisu izuzeti od toga i ponekad je poželjno osvrnuti i na psihološke elemente pri odabiru i formiranju prostora u kojem će se provoditi privatno i intimno vrijeme – planovi (tlocrti) prostora uvelike utječu na raspoloženje oblikujući način na koji komuniciramo s okolinom te igraju važnu ulogu u formiranju načina na koji se ljudi osjećaju i ponašaju unutar svog okruženja. Dobro osmišljen plan prostora (kuće ili stana) više je od estetike – on uobličuje navike, poboljšava mentalno zdravlje te podržava način života. Drugim riječima, način na koji je prostor dizajniran, uključujući raspored prostorija, potiče li taj raspored društvenu (obiteljsku) interakciju ili pak samoću, način na koji svjetlost ulazi u prostor te koji se materijali koriste, može znatno utjecati na emocionalnu ravnotežu, svakodnevni život pa čak i na fizičko zdravlje – dizajnerski izbori duboko utječu na to kako se tko osjeća i funkcionira. Ulaskom u ugodan, miran i funkcionalan dom doživljava se psihologija prostora na djelu! Raspored prostora nije samo puko određivanje pozicije zidova i stvaranje određenog broja prostorija već stvaranje funkcionalnog prostora koji je u interakciji sa svakodnevnim životom.
Tzv. otvoreni prostori predstavljaju tip uređenja u kojem su različite funkcionalne zone – najčešće kuhinja, blagovaonica i dnevni boravak – objedinjene u jedan, zajednički prostor. To omogućava ukućanima (i gostima) slobodno kretanje i interakciju tijekom dana, stvara se osjećaj prostranosti te omogućava intenzivniji "ulaz" prirodnog svjetla u dom što utječe na optimizam i energiju. Nasuprot tome, prostori sa zatvorenim rasporedom koji su podijeljeni na segmente mogu ponuditi prijeko potrebnu privatnost i tišinu, podržavajući mirniju i usredotočeniju atmosferu – takav prostor smanjuje ometanja i posebno je koristan onima koji rade od kuće ili im je potreban kutak za opuštanje i punjenje baterija.
Zoniranje na temelju uobičajenih dnevnih aktivnosti izvrsna je "strategija" pri oblikovanju prostora – određivanje zone za rad, odmor i hobije utječe na povećanje produktivnosti, smanjuje stres i podržava zdrav način života. Kretanje kroz prostor važan je element adekvatno konstruiranog životnog prostora – lakoća kojom se ukućani kreću njime izvor je adekvatne udobnosti i raspoloženja. Proporcije pojedinačnih prostorija kao i visina stropova važan su faktor pri poimanju i doživljaju prostora. Viši stropovi mogu potaknuti kreativnost i osjećaj slobode dok se niži stropovi i prostorije manjih dimenzija, iako mogu djelovati ugodnije i intimnije, mogu doživjeti i ograničavajuće. Maksimalno iskorištavanje prirodnog svjetla i omogućavanje pogleda na vanjski prostor prepoznati su kao čimbenici koji pozitivno utječu na raspoloženje. Sunčeva svjetlost povećava razinu serotonina "odgovornog" za osjećaj sreće, a smanjuje simptome depresije. Strateški i smišljeno postavljeni prozori u tlocrtu ne samo da su izvor prirodnog svjetla već i poveznica s vanjskim prostorom i prirodom što dodatno podržava emocionalni balans. Kada dom podržava naše svakodnevne aktivnosti i rituale koji doprinose osjećaju zadovoljstva, od pripreme omiljene hrane u dobro i funkcionalno uređenoj kuhinji do mirnog kutka za čitanje i slično, naše življenje postaje ispunjeno namjerom i udobnošću.
Otvori KEKS Pay
