Vrtlarenjem do boljeg zdravlja: 7 zdravstvenih benefita zbog kojih vrijedi zaprljati ruke

Vrtovi su puno više od ukrasa, oni razvijaju "uradi sam" vještine, ali briga o njima ima i brojne zdravstvene benfite. Vrtlarenje pomaže umu i tijelu da bolje funkcioniraju. Studije širom svijeta izravno su povezale utjecaje vrtlarenja s kvalitetnijim životom u urbanim i ruralnim sredinama, s prednostima za sve, od djece do starijih.

1. Vrtlarenje ublažava stres

Nizozemska studija testirala je kortizol, hormon stresa, i otkrila je da vrtlarenje nakon stresnog događaja nudi veće ublažavanje stresa od, primjerice, čitanja. Tajna ove antistersne terapije ne skriva se samo u činu vrtlarenja, važnu ulogu imaju i bakterije u tlu koje također mogu pomoći u borbi protiv stresa. Zabilježeno je da te bakterije djeluju poput antidepresiva i uspostavljaju snažan imunološki sustav.

2. Vrtlarenje se računa kao vježba

Aktivnosti poput nošenja žardinjera, kopanja rupa, čupanja korova i guranja kosilice mogu zajedno uključiti svaki mišić u tijelu. Centar za kontrolu i prevenciju bolesti vrtlarstvo svrstava u umjerene tjelesne aktivnosti i napominje da može sagorjeti više od 300 kalorija na sat, otprilike jednako kao i golf. Značajniji posao u dvorištu, poput cijepanja drva ili izvlačenja teških vreća za malč, sagorijeva više od 400 kalorija. Postoje i druge opipljive fizičke koristi, poput povećanja spretnosti i snage ruku. Osim toga, nakon svih tih poslova na vrtu vjerojatno ćete bolje spavati.

3. Vrtlarenje usporava demenciju

To nije samo fizički trening, vrtlarenje je također dobro za vaš mozak, posebno kao zaštita od pojave demencije. Vrtlarstvo pojačava kognitivne funkcije, a jedno istraživanje pokazalo je da bi to moglo dovesti do 36% manjeg rizika od demencije.

4. Vrtlarenje pomaže u borbi protiv kroničnih stanja poput bolesti srca i dijabetesa

Znate da biljkama treba sunčeva svjetlost, ali jeste li znali da i vaše tijelo treba? Poput ostalih slobodnih aktivnosti na otvorenom, vrtlarenje pruža dva u jedan -  zdravu tjelovježbu i izlaganju suncu. Umjereno vrijeme na suncu najučinkovitiji je način dobivanja vitamina D. Vitamin D povezan je s pozitivnim učincima na dijabetes tipa 2, bolesti srca, zdravlje kostiju i depresiju. Blagodati mogu osjetiti i vaša crijeva, jer se vjeruje da vitamin D pomaže u regulaciji gastrointestinalnog poremećaja. Naravno, važno je zapamtiti da poduzmete mjere opreza kako biste sigurno proveli vrijeme na suncu.

5. Vrtlarenje povezuje ljude

Vrtlarstvo povezuje ljude sa širom zajednicom i bori se protiv negativnih utjecaja usamljenosti na zdravlje. To može jednostavno značiti interakciju s pojedincima u lokalnom vrtlarskom centru ili dijeljenje savjeta i uspjeha u vrtlarstvu s internetskom zajednicom. Vrtlarstvo ima izravnije koristi u prostorima poput vrtova u zajednici, gdje se mogu stvoriti društvene veze i mreže podrške. To može biti posebno značajno u urbanim sredinama, gdje mnogi stanovnici mogu patiti od izolacije i nedostatka socijalne podrške.

6. Vrtlarenje poboljšava raspoloženje i samopoštovanje

Jednostavno boravljenje u prirodi dobro je, a učinci bavljenja njome uključuju i poboljšanje raspoloženja. Vrtlarstvo povećava pozitivnost i optimizam, a povezano je s borbom protiv depresije i drugih mentalnih bolesti. Uz sve ove dobre vibracije, ne čudi da provođenje vremena u vrtu dovodi do većeg samopoštovanja odraslih i djece s problemima u ponašanju. Istraživanje emocionalnog blagostanja povezanog s uobičajenim svakodnevnim aktivnostima, poput šetnje, kupovine i objedovanja, pokazalo je da se vrtlarstvo dosljedno svrstava u prvih pet aktivnosti za pružanje sreće i smisla. Ista studija pokazala je da su najpozitivnije učinke osjećale žene i sudionici s nižim primanjima.

7. Vrtlarenje pomaže da se hranite zdravije

Nije uvijek lako odabrati zdravu hranu, ali vrtlarstvo može pomoći. Uzgajivači voća, povrća i začinskog bilja imaju dodatnu prednost lakog pristupa hranjivim mogućnostima hrane. Osim toga, ljudi koji uzgajaju povrće imaju veću vjerojatnost da ga jedu. Jedno istraživanje pokazalo je da djeca češće jedu voće i povrće ako je domaća, iz vlastitog vrta, dok je drugo istraživanje utvrdilo povećanje pismenosti povezano s vrtlarenjem mladih. Pored prehrambenih blagodati, uzgajivači povrća su posebno zabilježili veće pozitivne emocionalne utjecaje od onih koji se bave drugim vrstama vrtlarenja.

Za svakodnevnu inspiraciju pratite nas i na Instagramu!