Božićna drvca koja nakon blagdana Sveta tri kralja ostavljamo na gradskim ulicama već se godinama organizirano skupljaju i odvoze na gradska kompostišta. Nažalost ne u svim gradovima Hrvatske, ali u većim središtima to je posljednjih godina postala već rutina. Građani su takvu inicijativu dočekali s veseljem jer nikome nije drago da tolik broj suhih smreka i jela završi na smeću. Neki taj problem i nemaju jer kupuju živa drvca koja poslije blagdana sade u svoje vrtove. I ja sam donedavno bila najveći pobornik kupnje božićnih drvaca u posudama, no iskreno, danas nisam više sigurna da je to baš najbolje rješenje.
Mnoge vrtne biljke poput borovnica, azaleja, rododendrona ili erika vole blago kiselo tlo
Sudbina živih drvaca
Sva drvca koja sam dosad kupila darovala sam prijateljima koji su ih posadili i uvijek mi je bilo nekako toplo oko srca kada sam ih vidjela kako žive i rastu. Mislila sam da je to fantastično i da se svijest ljudi mijenja u pozitivnom smjeru. No mala su drvca narasla i sada apsolutno dominiraju vrtovima mojih prijatelja pa mjesta za nova više nema. I što da radim sada? Ni u mom vrtu nema mjesta za smreke. Ja ih uostalom i ne želim jer radije sadim voćke ili autohtono drveće poput vrbe, lipe ili duda. Uostalom, smreke i jele i ne pripadaju pejzažu hrvatskog Zagorja u kojem se nalazi i moj vrt. Pa ipak, kada se vozim zagorskim selima, sve češće u njima vidim vrtove i okućnice iz kojih strši visoka crnogorica, dok mjesta za voćnjak i povrtnjak više nema. I to me, priznajem, rastužuje.
Božićna drvca koja ovih dana odbacujemo za vrtlare mogu biti vrijedan izvor organskog materijala
Moda
Jesmo li postali pomodni kada je u pitanju odnos prema vlastitom krajoliku pa bez razmišljanja sadimo crnogoricu tamo gdje je nikada nije bilo? Čini se da jesmo. Dokaz su tome i vrtovi okruženi tujama, vrstom američkog porijekla koja je potpuno zamijenila tradicijske živice od kaline, graba ili brijesta. No ta moda ne mijenja samo izgled naših vrtova nego i ugodu stanovanja. Smreke zimi ne gube lišće pa tako i ne propuštaju zimsko sunce u naše domove. S listopadnim drvećem priča je drugačija. Ona ljeti stvaraju hladovinu, dok zimi, kada su njihove grane gole, otvaraju put toplini i svjetlu. Jesmo li baš razmišljali o tome kada smo tako oduševljeno sadili smreke u svoje vrtove. Vjerojatno ne.
Suhe iglice smreke ili jele odlična su zamjena za treset
Što je rješenje?
Ove godine svoju smreku najvjerojatnije ću posaditi u šumi iako šumari koji vode brigu o šumama vjerojatno ne bi odobrili takvu neplaniranu sadnju, no drugo mi, čini se, ne preostaje. Sljedeće godine možda se čak odlučim za rezano drvce. Etički, to će mi vjerojatno biti teško, no kao vrtlarici vjerojatno ne jer i drveće je vrijedan organski materijal koji se može pametno iskoristiti u vrtu. Budući da iglice crnogorice imaju nešto nižu PH vrijednost (kiselu reakciju) idealne su za zakiseljavanje tla u kojem rastu rododendroni, azaleje, erike, borovnice i brusnice. Dovoljno je samo posipati iglice po površini, a kiša ili voda od zalijevanja učinit će svoje. Drvo se također može iskoristiti, ako ne u gradskom kompostištu, onda svakako u vrtnom, gdje će se pretvoriti u kompost i tako na neki način ponovno vratiti u ciklus života.
Dodavanjem iglica smreke zakiseljujemo supstrat za sadnju biljaka koje traže kiselo tlo