Mnoge cvjetnice cvatu raskošno i nose krupne cvjetove, pa se po tome ne izdvaja ni dalija. No malo koja druga cvjetna vrsta, osim možda ruže, pojavljuje se u tako mnogo različitih boja i oblika. Njezini cvjetovi mogu biti jednobojni, dvobojni, višebojni, ili mogu na laticama nositi neki uzorak poput točkica, mrljica i sl.
Nekada davno dalije su bile tipičan predstavnik seoskih okućnica. No s pojavom novih kultivara ta je cvjetnica ponovno postala popularna. Prihvatili su je najprije aranžeri cvijeća jer im omogućuje nevjerojatnu kreativnost. Bijele i nježnoružičaste dalije sastavni su dio vjenčanih buketa, a ostale boje nevjerojatno su pogodne za velike svečane aranžmane.
Tipovi dalija
Prve vrste dalija (D. pinnata, D. rosea i D. coccinea) donesene su u botanički vrt u Madrid iz Meksika potkraj 18. stoljeća i ubrzo je počelo njihovo brojno križanje. Smatra se da su svi današnji kultivari nastali upravo od tih nekoliko prvih vrsta koje su nosile cvjetne glavice s jednostrukim vijencem latica i otvorenog središta. No zahvaljujući jednostavnom križanju i uzgoju iz sjemena, danas poznajemo nevjerojatnih 57 tisuća različitih kultivara.
Zbog jednostavnijeg snalaženja, ti su kultivari raspoređeni prema obliku cvijeta u različite tipove cvijeta. One najjednostavnije koje najviše nalikuju izvornim vrstama nazivamo mignon (franc. sladak).
Suvremene dalije
Danas postoje čak i kultivari tipa lopoča, božura, orhideje, krizanteme ili šumarice, a da ne govorimo o osnovnim tipovima u gotovo svim bojama, o kaktus i polukaktus tipovima, pa sve do ogromnih loptastih dalija koje najviše podsjećaju na tzv. pompon tipove (mali, loptasti cvjetovi punih latica) toliko popularne među vrtlarima diljem svijeta. I naši ljubitelji cvijeća dobro poznaju i cijene upravo pompon dalije, koje u sjeverozapadnoj Hrvatskoj nazivaju još i georgine.
No bez obzira na tip, sve vole sunčani položaj i tlo bogato organskom tvari. U takvom tlu uvijek će biti dovoljno vode, no to ne znači da im u sušnom razdoblju ne treba osigurati i dodatno zalijevanje.
Razmnožavanje
Jednostavne (mignon) dalije mogu se razmnožiti sjetvom u sandučiće sredinom veljače. Nakon mjesec dana, biljčice se presađuju u uzgojne posudice i tek u svibnju sade na stalno mjesto u vrtu. Naprotiv, dalije s poluispunjenim i posve ispunjenim cvjetnim glavama razmnožavaju se dijeljenjem gomolja. Uostalom u tom obliku ih i kupujemo u vrtnim centrima, i to prije početka proljeća. Dalije pripadaju skupini lukovičastih cvjetnica (iako nemaju lukovicu, već gomolj) koje sadimo u proljeće za ljetnu odnosno jesensku cvatnju.
Vrtlari koji su to već napravili sada sigurno uživaju, a oni koji ih još nisu posadili sigurno će pokušati prije ili poslije. Uostalom, dalije su klasik koji bi svaki pravi vrtlar kad-tad trebao imati u svom vrtu!
Hvala za ovaj tekst i lijepe fotografije!