Domovina lavande su suhi i sunčani kamenjari zapadnog Sredozemlja. To moramo imati na umu kod uzgoja, pa iako joj na kontinentu ne možemo pružiti blagodati mediteranske klime, možemo joj omogućiti osnovni uvjet, a to je tlo dobre propusnosti. Zato ćemo ilovasto tlo poboljšati dodavanjem komposta i oštrog pijeska.
Lavanda voli alkalno tlo, pa ako je kiselo, treba mu dodati vapno. Poznato je oko trideset vrsta lavande. To je zimzeleni grm visine oko 60 centimetara i širine najmanje 120 cm. Iako su kultivari bijelih i ružičastih cvjetova vrlo privlačni, ljubičasti su najmirisniji.
Najčešće se uzgaja ranocvatuća L. angustifolia (sin. L. officinalis, L. vera i L. spica) koja se odlikuje uskim sivozelenim listovima i uspravnim cvatnim stapkama koje nose purpurne ili plave cvatove. Iz ove popularne vrste oplemenjivanjem nastali su mnogi kultivari patuljasta i polupatuljasta (25-75 cm) te visoka rasta.
Ako joj se pruže adekvatni uvjeti cvjetat će i u rujnu. Lavanda je poznata i kao dekoracija u domu, posebno suha, a kao takva učnikovita je i u borbi s moljcima pa je česti stanovnik i u ormarima kao zaštita. Lavanda je također jako raširena u kozmetičkoj industriji, a osim toga riječ je i o jestivoj biljci, a posebni specijalitet je sladoled od lavande.
Primjena: kao pokrivač tla, za živicu i obrube, cvatuće gredice, prirodne vrtove te za sadnju u uzgojne posude.
Napomena: prve godine uzgoja odrežite cvatne pupove kako biste potaknuli formiranje snažnijeg korijenja i gusta, lijepo oblikovana grma. Nakon cvatnje grm se podreže za oko jednu trećinu i nastavi zalijevati.