Kolumna

Prednost uzgoja u biorazgradivim posudama

Foto: Nino Šoštarić
Kornelija
Foto: Nino Šoštarić
Kornelija
Foto: Nino Šoštarić
Kornelija
Foto: Nino Šoštarić
Kornelija
Foto: Nino Šoštarić
Kornelija
30.03.2015.
u 12:01
Biorazgradive posude nisu novost, pa ipak se o njima malo zna a još manje govori. Ipak, u organskom uzgoju one imaju mnogo prednosti...
Pogledaj originalni članak

Više od 50 godina je prošlo od kada se u vrtlarstvu koriste biorazgradive posude za sjetvu ili sadnju. Prve takve posude počele su se proizvoditi u Americi pod komercijalnim nazivom Jiffy, pa ih i danas mnogi vrtlari tako zovu. Izrađivali su ih od treseta koji se sušenjem i prešanjem oblikovao u različite oblike, bilo okrugle ili četvrtaste. Danas je treset na crnoj listi organskih uzgajivača zato što se radi o neobnovljivom organskom materijalu čija se nalazišta sve više iscrpljuju.

Zbog toga suvremena industrija biorazgradivih posuda neprestano traži nove materijale, ne bi li što više smanjila udio treseta. Stoga nije neobično u sastavu pronaći kokosova vlakna, koru drveta, pa čak i zreli stajski gnoj.

Foto: Nino Šoštarić
Biorazgradive posudice jednostavno se odvajaju jedna od druge prije sadnje

PREDNOSTI
U čemu je zapravo prednost biorazgradivih posuda? Ona najvažnija je u tome što se te posude sade u vrtne gredice zajedno s presadnicom koju smo u njoj uzgojili. Budući da korijen prolazi kroz treset koji je omekšao zbog učestalog zalijevanja, nema potrebe vaditi biljku s korijenom. Na taj način izbjegavamo šok koji presadnice prolaze prilikom presađivanja iz plastičnih ili glinenih posuda. U praksi to znači da će i uzgoj trajati najmanje tjedan dana kraće, jer biljke ne gube vrijeme i energiju na ispravljanje korijena koji raste u spiralu. Osim toga, tresetne posude obično su i toplije barem za jedan stupanj od plastičnih, pa i zbog toga rastu brže. A ako su načinjene od odstajaloga stajskoga gnoja, svojevrstan su i izvor hranjiva.

Foto: Nino Šoštarić
Nakon sadnje, presadnice ne trpe šok pa ne moraju trošiti vrijeme i energiju na oporavak

UPOTREBA
Na isti nači na koji sijemo sjeme paprike, rajčice ili salate u plastične posude, sijat ćemo i u biorazgradive. Različite veličine i dimenzije omogućit će nam da odaberemo one najprikladnije. Napunit ćemo ih supstratom za sjetvu i sijati. Nakon toga važno je da ih stavimo u plastični sandučić, jer nakon zalijevanja višak vode iz njih izlazi na sve strane. Zbog toga treba zalijevati pažljivije nego inače. Jednako tako treba računati s tim eda se takve posudice brzo isušuju, pa se u uzgoju uvijek potroši više vode. Ipak, taj je trošak zanemariv u usporedbi sa štetom koja nastaje od milijuna plastičnih posudica koje vrtlari potroše svake godine, a svakoj treba 500 godina da se razgradi u okolišu. Organski vrtlari trebali bi voditi računa o tome i shvaititi da je briga o prirodi sastavni dio kulture vrtlarstva.

Foto: Nino Šoštarić
Presadnica je spremna za sadnju kada su korjenčići počeli viriti kroz stijenke posude

KOMPOSTIRANJE
Kada jednom stavimo biorazgradivu posudicu u tlo, ona će se vrlo brzo razgraditi, odnosno kompostirati. Vjerojatno je to malo zbunjujuće za vrtlare koji nisu nikada uzgajali bilje u takvim posudama te se pitaju kako to da se ne raspadnu već i prije, tijekom uzgoja. Takvo je pitanje na mjestu, jer je posve jasno da one nisu napravljene da traju. No kako proces uzgoja presadnica obično ne traje dulje od mjesec i pol dana, to je u praksi posve dovoljno da i najmekša biorazgradiva posudica ostane čitava, odnosno da se ne raspadne od vlage. Ja ih u uzgoju koristim često, jer su lagane i pojednostavljuju uzgoj, pa nakon sadnje ne moram razmišljati još i o zbrinjavanju posuda, kao što je to slučaj kada koristim plastiku.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.