Ako šećete prirodom vjerojatno ste ovih dana naišli na prve cvjetove bazge koji očaravaju svojim prepoznatljivim mirisom. Bazga spada u najstarije i najpoznatije ljekovito bilje, što potvrđuju nalazi iskopavanja naseobina iz kamenog i brončanog doba u sjevernoj Italiji i Švicarskoj, u kojima su pronađeni plodovi i grančice bazge. Ono što se prema narodnim predajama i danas njeguje u nekih naroda jest skidanje šešira uz naklon kad se prolazi kraj grma bazge, a kod nekih naroda postoji vjerovanje da u grmu bazge obitavaju kućna božanstva koja štite kuću i obitelj.
Izvorno latinsko ime potječe od riječi sambuco, što je naziv glazbala koje se izrađivalo od bazgovine. Antivirusno i antibakterijsko djelovanje bazge koristi se u liječenju respiratornih organa i dišnih putova, bubrega i mokraćnih organa, limfnog sustava te bolesti kože. Antioksidacijsko djelovanje cvijeta i korijena bazge štiti od slobodnih radikala koji nanose golemu štetu stanicama ljudskog organizma. Kao biljni tonik bazga okrepljuje i pomlađuje organizam, jača otpornost organizma te podiže i jača imunitet respiratornih organa.
Glavni je biljni lijek za prehladu i gripu jer ne samo što najbrže liječi nego i sprečava širenje bolesti te je uvijek uzimamo u vrijeme epidemija gripe, raznih viroza u samom početku razvoja bolesti, jer djeluje antivirusno i antibakterijski, kao i za vrijeme bolesti. Englezi za bazgu kažu da je to hrana za sustav cirkulacije. List bazge dobar je i jak purgativ, ali izaziva povraćanje i gađenje, diuretik, diaforetik, ekspektorant, insekticid i hemostatik. List rabimo u liječenju: katara dišnih puta, bolesti bubrega i mjehura, slabog mokrenja, raznih krvarenja, bolesti crijeva, šećerne bolesti. Sok iz lišća bazge liječi upaljene oči, a pomiješan s malo lanolina ili svinjskom masti djelotvoran je u liječenju modrica, hematoma, edema, rana, nagnječenja itd. Sok svježih listova koristi se i za bojenje (zelena boja) raznih ulja i masti.
Suhe listove možemo usitniti u prašak i rabiti za posipanje, pogotovo protiv raznih kožnih nametnika (uši, buhe) kao i kod gljivičnih oboljenja kože. Kneipp preporučuje proljetnu kuru za čišćenje organizma uz pomoć pripravka načinjenog 6-8 mladih listova bazge, sitno izrezanih kao duhan.
Cvijet bazge je diaforetik, diuretik, ekspektorant, galaktogen, pektoral, antiseptik i antivirusnog je djelovanja, a koristi se u liječenju: komplikacija respiratornih organa i putova, za pročišćavanje krvi i za izradu poznatog sirupa od bazge.
Cvjetovi bazge mogu se sačuvati svježima tako da ih držimo u soli. Vodeni cvjetni ekstrakt bazge blagi je adstrigent i nježan stimulans i rabi se za liječenje očiju i kožnih nečistoća. Ekstrakt se koristi i za vanjsku uporabu, za smanjivanje raznih bolova (naročito mišićnih i bolova uha) i za smirivanje upalnih procesa na koži (oblozi, ispiranje, itd.).
Od cvjetova možemo napraviti i mast kojom liječimo opekotine, ozljede, kraste i rane. Cvjetovi potiču obrambene snage organizma, što je od golema značenja kod osoba slabih i boležljivih, sklonih prehladama i gripi.
Ispiranjem i čajem od bazge liječimo sinusitis, katar nosa, hunjavicu i curenje iz nosa.
Plod bazge je depurativ, blagi diaforetik i nježan laksativ te ga u obliku čaja od suhih plodova koristimo za smirivanje grčeva crijeva i liječenje proljeva.
SIRUP OD CVJETOVA (za osvježenje cijelog organizma, te za jačanje imuniteta) 30 cvjetova bazge, 3 litre vode, 3 kg šećera, sok 2 limuna Priprema: Ubrane cvjetove bazge staviti u vodu do sljedećeg dana, dobro procijediti i u tekućinu umiješati šećer. Staviti kuhati dok ne zakipi, skinuti s vatre i, kada se malo ohladi, umiješati limunov sok te vruće uliti u prokuhane boce Uporaba: Bazgin sirup razrijeđen s vodom izvrstan je i ljekovit ljetni napitak.
Hoćete li vi otrovati nekoga? Ovo na slici nije Bazga već otrovna biljka Abdovina.