Veličanstveni par palmi Fenix canariensis pred ljetnikovcem u Kaštel Lukšiću privlači pažnju visinom, raskošnim krošnjama i vitkim deblima. Nisu to obična stabla, vidi se na prvi pogled. Riječ je o prekrasnom drvenom paru. On je viši i jači, a ona je raskošna u ovo doba godine, okićena zlatnožutim plodovima.
Najčešća palma
Popularna kanarska palma, endem Kanarskih otoka i jedna od najrasprostranjenijih palmi u nas, krasi brojne dalmatinske rive, parkove i vrtove.
Ukras je i vrta pred starom obiteljskom kućom Antona Kovačeva, direktora HBOR-a, kojeg posao i život vežu uza Zagreb.
Zato nas je s njegovim kaštelanskim palmama “upoznala” Ivna Bućan, njegova nekadašnja profesorica biolgije i jedna od najaktivnijih zaštitarki okoliša u Hrvatskoj.
– Palme su mediteranske biljke, naša klima uz more iznimno im odgovara i već se stoljećima sade na javnim površinama, šetnicama, parkovima, uokolo crkvi. Kao ukrasna biljka pojavljuje se u obiteljskim perivojima tek u prošlom stoljeću. Ljudi su oko kuća prije sadili povrće, vinovu lozu i druge prehrambene biljke, ali dolaskom turizma počinju više pažnje posvećivati uređenju prostora pa palme postaju nezaobilazne.
Ovaj par Kovačevih posadio je njegov otac prije 80-ak godina – kaže nam Ivna Bućan.
Napisala je i knjigu “Palme u Kaštelima”, a u botaničkom vrtu OŠ Ostrog, koji je i utemeljila, raste najviše vrsta palmi u nas, čak 31 vrsta. Kanarska je palma u Dalmaciji najčešća. Riječ je o stablu koje zahtijeva blagu klimu, ali izdržat će i do -10 Celzijevih stupnjeva.
Neke i ugrožene
- Hladnoća će joj znatno oštetiti listove, ali oporavit će se i preživjeti, no dugotrajna hladnoća bila bi kobna. Ne smeta joj posolica, ne zahtijeva puno truda – kaže I. Bućan o palmi, simbolu mira, pobjede, pravednosti i mučeništva. Isusa su nakon dolaska u Jeruzalem dočekali s palminim granama. Biblija je spominje čak 30, Kur’an 22 puta. Unatoč tome što palmi ima na svakoj rivi, neke su njezine vrste ozbiljno ugrožene. Iz godine u godinu nestaju brojne tropske šume, vrijedne biljne vrste pa i palme.