Uz božićno drvce, pšenicu i božićnu zvijezdu još je jedna biljka duboko ukorijenjena uz običaje koji se vežu za dolazeće blagdane. Riječ je o božikovini koja prema narodnoj predaji štiti od zlih duhova i nesreća, a u zimskim mjesecima i u vrijeme božićnih blagdana stavlja se iznad vrata ili se njome ukrašavaju razni blagdanski vjenčići kako bi vlasnike zaštitila od raznih nesreća.
Božikovina (božika) zimzeleni je dvodomni grm ili drvo koje naraste do desetak metara visine. Ima vazdazelene, čvrste, kožaste listove jajolika i eliptična oblika koji su na vrhovima šiljasti i trnoviti. S gornje su strane tamnozeleni, a s donje bljeđi i svjetliji.
Cvate bijelim ili ružičastim cvjetovima u kraćim ili duljim oskudnim cvatovima. Kora mladog drva zelene je boje, a starijeg siva i glatka. Plodovi su loptasta koštunica crvene boje. Cvate od svibnja do lipnja.
Raste po vlažnijim brdskim i planinskim šumama, između stabala jele i bukve, na nadmorskim visinama i do 2000 metara. Često se kao ukrasna biljka sadi po vrtovima i parkovima. Mladi listovi beru se u srpnju, a kora u travnju i rujnu. Listovi su jako ljekoviti pa se koriste u narodnoj medicini za pripravljanje čajeva, tinktura, obloga... Međutim, s ovom biljkom valja biti oprezan budući da su joj plodovi otrovni.