Biljka tankih, končastih listova i žutoga cvijeta koju najčešće koristimo kao začin došla je u Europu iz jugoistočne Azije još u 1. stoljeću. Stari Rimljani vjerovali su da im koprovo ulje namazano po tijelu daje snagu, a Grci su ga upotrebljavali kao sredstvo za smirenje. Poznat i pod nazivom dil i slatki janež, kopar se danas najviše proizvodi u Mađarskoj, ali ne samo za potrebe kulinarstva, nego kao i lijek.
Riječ je o jednogodišnjoj biljci koja naraste od 30 do 110 cm visine i koja cvjeta od maja do kolovoza. Sadi se s prvim mrazevima na tlo izloženo suncu i bogato humusom. I sama biljka kao i plod ima intenzivan i aromatičan, lako prepoznatljiv miris koji se stavlja u salate, umake, variva i juhe. No, kada želite koristiti kopar kao lijek, onda uzmite samo plod od kojeg se pravi bezbojno eterično ulje.
Kopar je bogat vitaminima A, C i B9 (folna kiselina) te mineralima bakra, kalija, željeza i magnezija. Narodna medicina ga upotrebljava kao sredstvo za poboljšanje apetita, smanjenje visokog krvnog tlaka i kolesterola te protiv upale dišnih puteva. Ako imate problema s povraćanjem, čaj od kopra će ga zaustaviti, kao i grčeve i nesanicu.
Primjena: U teglama i u gredicama.
Napomena: Izbjegavajte saditi kopar pored ili blizu komorača jer se mogu lako međusobno oprašivati. Svakako napravite razmak između sadnica oko 23 cm.