Jutarnji mrazovi postali su gotovo već svakodnevica u većini vrtova. Naravno, ne svuda jer pojava mraza ovisi o mikroklimi lokaliteta, pa je moguće čak da jedan dio vrta bude pod mrazom, a drugi ne, no u pravilu se većina vrtlara već susrela s njim, posebice posljednjih dana kad temperatura pada.
Mraz je specifična pojava koja, među ostalim, pomaže da sjeme klija, no postoje biljke koje treba štititi od mraza i u pravilu su to vrste iz toplijih krajeva, odnosno mediteranske vrste, ali i mlade biljke koje su posađene unazad mjesec dana, poput matovilca, rikule, blitve...
Najbolje je rješenje za te vrste prekriti ih agrotekstilnom folijom. S obzirom na to da je perforirana, ona preko dana propušta dio topline, sunca i zraka, a preko noći na njoj se stvara sloj leda koji štiti biljke. Druga opcija je zaštita klasičnim folijama za plastenike, ali one se moraju micati svaka 2-3 dana jer nisu propusne. Uz to, kondenziraju vodu koja kapa na bilje pa može nastati led. Matovilac se može i malčirati te postoje određene kulture koje lako podnose mraz. To su mahom kupusnjače, zimska salata, radič, kelj...
Važno je i razlikovati gradaciju mrazova, od umjereno i srednje jakog pa do intenzivnog koji je posebno opasan za mlade voćke, i to osobito one koje su cijepljene. Ako dođe do smrzavanja, one propadaju. Na ukrasno bilje pa čak i na maslinu i oleandar, mogu se staviti i tri-četiri sloja termoregulacijske folije. Između će se stvoriti zrak koji će štititi biljku od smrzavanja. Najbolje je birati 40-gramsku zimsku foliju. Ne bi bilo loše ni napraviti improviziranu konstrukciju oko najosjetljivijih vrsta te je ogrnuti nekom prirodnom tkaninom. Ključno je zaštititi biljke posebno u ovom periodu. Zbog svega navedenog biljke doživljavaju hormonalne promjene. Takvi skokovi temperature pogotovo zbunjuju trajnije nasade. Ne postoji puno načina da im se pomogne osim da se debla voćaka oboje vapnom. Osim što štiti od štetnika, vapno bijelom bojom odbija sunce.