Matovilac, zimska salata, kelj ili artičoke samo su neke povrtne biljke koje se mogu saditi zimi. I uz poštovanje nekih uvjeta, snijeg, pa čak ni obilna kiša, neće im naštetiti. Jedan od tih uvjeta je, primjerice, široko i dobro prekopavanje gredica prije sadnje, dodavanje pijeska, a po potrebi i ovisno o terenu, mogu se postaviti drenažne cijevi kako bi voda mogla otjecati.
To je posebno važno jer previše vode znači smrt za mladu tek ukorijenjenu biljku. Padne li snijeg, ne treba strahovati. Uloga snijega u prirodi je višestruka, a posebno je važno što natapa podzemne rezervoare vode i toplinski je izolator za biljke. I u samom vrtu snijeg ima u velikoj mjeri povoljnu funkciju. Debeli snježni pokrivač na biljkama predstavlja toplinski izolator koji štiti biljno tkivo od niskih temperatura zimi. Pod djelovanjem snijega i niskih temperatura vrtno se tlo rahli i postaje povoljnije za uzgoj biljaka. Osim uloge zaštite bilja, snijeg stvara i toplinski sloj za sve ostale žive organizme tla.
Stoga u godinama kad nema snijega vrt i sve što je zasađeno i živi u zemlji i pod većim je rizikom za preživljavanje niskih temperatura. Negativni učinak snijega uglavnom je za biljke fizičke prirode. Ako u jesen nisu dobro pripremljene vrtne biljke, grmovi ili stabla, ponajprije mlađa crnogorična, snijeg će napraviti štetu u obliku lomljenja grana i izboja zbog velike mase.
Stoga, jedna od najvažnijih priprema vrta za zimu i snijeg jest vezanje grmova i stabala crnogorice koji su osjetljivi na lomljenje grana. Grmove treba povezati špagom, a crnogoricu, poput čempresa možemo povezati elastičnom špagom. Važno je da skupimo sve grane da, padne li velika količina snijega, ne dođe do lomljenja grana i izboja. Dakle, velika količina snijega nije problem ako je vrt dobro pripremljen.
Ako padne izuzetno puno snijega važno je da s grana stabala, barem onih nižih, i grmova stresemo dio snijega da ne dođe do lomljenja. Posebno osjetljivi na veliku masu snijega su crnogorica, lovorvišnja, forzicija i svi ostali grmovi nježnih grana.
Važno je i pripaziti da se, ako po betonskim dijelovima vrta bacamo sol protiv poledice, pripazi da posoljeni snijeg ili sol ne dođe u kontakt s biljkama. A snijeg s prilaznih staza, terasa, balkona i vanjskih stuba najlakše je očistiti plastičnim ili metalnim lopatama za snijeg, dok za otresanje snijega sa stabala dobro posluži i obična metla. Ako zima nije odveć hladna i sve dok tlo nije smrznuto, može se obaviti i onaj najteži dio posla – iskopati rupe za proljetnu sadnju voćaka ili dobro preštihati neposađene gredice vrta. Zimi, iako vegetacija miruje, nije preporučljivo saditi voćke zbog niskih temperatura ili velike vlažnosti tla.