Duguljasto zadebljanje smeđe boje imenom batat, podrijetlom iz Srednje i Južne Amerike, slabo je poznata namirnica i rijetko se nađe na našim tanjurima. Razlog tomu je što je tek nešto više od deset godina prisutan u Hrvatskoj, a tu je i naša poslovična nesklonost novitetima u prehrani (naravno, ukoliko nije riječ o dobro reklamiranoj prerađenoj hrani).
Usto, batat se prije dvije godine, zajedno sa stevijom, našao na listi 'nepoželjnih' namirnica. No riječ je bila o nesporazumu - batat se dakako može uzgajati, prodavati i konzumirati. Iako ga Englezi zovu slatki krumpir (sweet potaoe) i unatoč tome što tako i izgleda, batat nije krumpir.
Zbog jednostavnosti uzgoja i činjenice da je potpuno iskoristiv, batat je idealan za uzgoj na manjim gospodarstvima
- Spada u botanički porodicu slakova i osim njegova ukusna mesa koje je bijele, žute, narančaste ili crvene boje mogu se u kulinarstvu upotrijebiti i listovi i pripremati kao što se priprema špinat ili blitva. Meso se pak može peći ili kuhati. I ne treba ga soliti jer sadrži dovoljno minerala koji mu daju prirodnu slanost - kaže Vesna Alasić, diplomirani agronom i viša stručna savjetnica iz Savjetodavne službe dodajući kako nažalost još kod nas nije prepoznata njegova vrijednost, iako oš od 2005. postoji komercijalna proizvodnja.
- Batat nije još udomaćen kod nas, a unosna je kultura za uzgoj, naročito na manjim gospodarstvima zbog jednostavnog uzgoja i činjenice da je potpuno iskoristiv. Dobar je također kao stočna hrana, a od njegova uzgoja se doista može solidno živjeti', naglašava agronomkinja. Problem njegove slabe prepoznatosti vidi i u tome što na tržnicama i trgovačkim lancima drži vrlo visoku cijenu, što kupce odbija da ga kušaju. Slatkastog i škrobastog okusa, batat je visokokvalitetna energetska namirnica s vrlo malo masti i obiljem ugljikohidrata.
Bogata je vitaminima A, C i E i mineralima poput selena, cinka, kalija i kalcija te su se izvrsno, kako nam je rekla agronomkinja Alasić, pokazala kod prehrane sportaša, osoba koje su na dijetalnoj prehrani te kod onih koji imaju dijabetes tipa 2. Iako dolazi iz toplih tropskih krajeva, batat možete kod nas uzgajati ne samo u mediteranskom, nego i kontinentalnom dijelu Hrvatske i to preko presadnica. Sadnja ne bi trebala početi prije svibnja. Iznimka su priobalna mjesta zbog više temperature - tu sadnja može početi i u travnju.
- Kako je batat biljka toploga klimata sadnju treba vršiti poslije 15. svibnja kada prođe opasnost od proljetnoga mraza, a istovremeno temperatura tla bude veća od 10 stupnjeva. Za uzgoj mu je potrebno od tri do četiri mjeseca - objašnjava agronomkinja Alasić te dodaje kako je od presudne važnosti za razmnožavanje izabrati zdravo, ujednačeno i neozlijeđeno sekunardno korijenje.
>>Rado biste nešto zasadili u svoj vrt? Neka to bude ljekoviti goji!