50 godina FLORAARTA

Sajam koji nikada nije izgubio svoj sjaj

Foto: Davor Višnjić/PIXSELL
floraart
Foto: Arhiva Večernjeg lista
floraart 5
Foto: Arhiva Večernjeg lista
floraart 5
Foto: Arhiva Večernjeg lista
floraart 5
Foto: Arhiva Večernjeg lista
floraart 5
Foto: Arhiva Večernjeg lista
floraart 5
Foto: Arhiva Večernjeg lista
floraart 5
Foto: Arhiva Večernjeg lista
floraart 5
12.04.2015.
u 11:45
Od 1986. do 1991. sajam je nastavio jačati svoj ugled i značenje u regiji, a nova demokratska vlast prigrlila ga je kao vrijednu manifestaciju
Pogledaj originalni članak

Od svoga prvog izdanja, 1966. godine Sajma cvijeća, pa sve do današnjih dana i Floraarta, imao je svoje stalne sadržaje – od (prodajnih) izložbi aranžmana i vrtnog alata, novih egzotičnih cvjetnih vrsta, stručnih i amaterskih radionica i predavanja, natjecanja aranžera i vezača cvijeća Kup Jugoslavije i nagrada najuspješnijim izlagačima sve do popratnih događanja poput koncerata, modnih revija, akvarija sa slatkovodnim, zlatnim i drugim ribicama...

Iz godine u godinu takvi sadržaji postali su tradicija i bilo je nezamislivo da neki od njih izostanu, jer je sajam od početka imao vjernu i stalnu publiku koja nije propuštala nijednu svibanjsku svečanost na Gornjem gradu.

Foto: Arhiva Večernjeg lista

Organizatori sajma, Večernji list i tvrtke koje su se tijekom godina izmjenjivale, imali su to na umu, tako da je ponuda na Gornjem gradu bila uvijek ista, ali i uvijek različita kad je riječ o novim cvjetnim vrstama, trendovima u aranžiranju i novopridošlim izlagačima. Primjerice, sajam 1988. godine bilježi čak 646 izlagača iz zemlje i inozemstva!

Društveni događaj

Iako i danas Floraart privlači velik broj posjetitelja i izlagača i medijski je dostojno popraćen, u 70-im i 80-im godinama sajam je imao karakter ne samo prvorazrednog gospodarskog već i društvenog i kulturnog događaja. Bio je to cvjetni praznik u trajanju od četiri dana. Dovoljno je samo prolistati arhivu Večernjeg lista i shvatiti koju je ulogu imao ovaj međunarodni sajam ne samo za Zagreb nego čitavu regiju.

Foto: Arhiva Večernjeg lista

Njegova važnost ni sjaj nisu se gubili ni u turobnim gospodarskim vremenima, kao ni političkim. Tako je Sajam cvijeća svoje izdanje doživio tri tjedna nakon što je preminuo Tito, zatim u osvit demokracije početkom turbulentnih devedesetih, ali i za vrijeme Domovinskog rata. Zapravo, sajam je svima bio svojevrsni odmak od svakodnevice, bez obzira na to jesu li ga pratili kao sudionici ili putem vijesti – cvjetno šarenilo i sav taj mirisni šušur nikoga ne može ostaviti ravnodušnim, bez obzira na spol, dob, zanimanje ili pak životne interese.

Foto: Arhiva Večernjeg lista

1987. Sajam cvijeća održan u vrijeme Univerzijade

Sajam 1987. godine bio je poseban i po tome što se održavao za vrijeme Svjetskih studentskih igara, tj. Univerzijade. Umjesto političara, vrpcu je prerezala jedna mlada folklorašica.

Sajam cvijeća 1990.: najmirisnija čestitka Danu državnosti RH

Tradicionalna cvjetna manifestacija 1990. godine otvorena je na prvi Dan državnosti, 30. svibnja. Otvorio ju je Mladen Vedriš, predsjednik Izvršnog vijeća Skupštine grada Zagreba. Bila je to najljepša, ali i najmirisnija čestitka ovom državnom prazniku.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.