Kolumna

Prvi vinograd

Foto: Nino Šoštarić
Prvi vinograd
Foto: Nino Šoštarić
Prvi vinograd
Foto: Nino Šoštarić
Prvi vinograd
Foto: Nino Šoštarić
Prvi vinograd
Foto: Nino Šoštarić
Prvi vinograd
03.10.2013.
u 16:29
Svoj prvi vinograd posadila sam ovoga proljeća. Iako je moj izbor iznenadio mnoge, a posebno kolege agronome, uvjerena sam da sam napravila najbolje moguće rješenje. Umjesto plemenitih sorti vinove loze posadila sam hibride, loze iz skupine “zloglasnih” tuduma, francuza, nohe i izabele. Za one koji ne poznaju razlike, mislim da je dovoljno reći da klasične vinogradarske sorte zahtijevaju u prosjeku desetak tretiranja na godinu, a hibridi – ni jedno. Sa stajališta organskog uzgoja to je i više nego dovoljno.
Pogledaj originalni članak

Svoj prvi vinograd posadila sam ovoga proljeća. Iako je moj izbor iznenadio mnoge, a posebno kolege agronome, uvjerena sam da sam napravila najbolje moguće rješenje. Umjesto plemenitih sorti vinove loze posadila sam hibride, loze iz skupine “zloglasnih” tuduma, francuza, nohe i izabele. Za one koji ne poznaju razlike, mislim da je dovoljno reći da klasične vinogradarske sorte zahtijevaju u prosjeku desetak tretiranja na godinu, a hibridi – ni jedno. Sa stajališta organskog uzgoja to je i više nego dovoljno. No još je zanimljivije što broj takvih loza sve više raste pa u našim krajevima već možemo birati između 20-ak različitih okusa.
Početak uzgoja
Lozni cijepovi hibrida nastaju kloniranjem pa nije potrebno prethodno cijepljenje na otporne podloge. Pojednostavljeno, hibridi se mogu razmnožiti uzimanjem reznica prije početka proljeća. Upravo zato proljeće je obično i doba kada započinje formiranje novoga vinograda. Na razmacima od 0,8 do 1,2 m kopaju se rupe i dodaje stajski gnoj. No, kako se sadnice obično prodaju bez razvijene korijenove bale, važno je da njihov “goli” korijen ne dođe u izravan kontakt s gnojem već isključivo na sloj tla.

Skraćivanjem korijena prije sadnje potiče se brže ukorjenjivanje sadnica

U dobrim uvjetima takve sadnice propupat će brzo i stvoriti nekoliko snažnih i dugih izboja koji će do početka jeseni već djelomično i odrvenjeti.
Uzgojni oblik
U prvoj sezoni rasta ne treba očekivati pojavu grozdova, iako ni to nije isključeno. Najvažnije je da su se sadnice dobro ukorijenile i da čvrste i snažne mogu dočekati zimsko mirovanje i niske temperature. Upravo zato vrtne škare ne treba uzeti prije početka jeseni, odnosno u trenutku kada su listovi već više-manje ispunili svoju ulogu i nahranili korijen.

Ako su se sadnice osušile, treba ih prije sadnje držati u vodi i po mogućnosti tretirati hormonom za ukorjenjivanje drvenastih reznica

Vrtlar tada treba odrezati sve izboje osim jednoga. Bit će to najsnažnija grana, ona koja formira budući čokot, odnosno dio biljke koji se više ne treba rezati. A kako bi taj dio stajao čvrsto, treba ga privezati uz potporanj. U prvoj godini uzgoja to je najvažnije što treba učiniti.
Što slijedi
Ako su dobro pričvršćene, mlade loze ne zahtijevaju nikakvu brigu sve do proljeća. Tada će započeti formiranje biljke u određeni uzgojni oblik, koji se razlikuje od podneblja do podneblja. U sjeverozapadnoj Hrvatskoj, Istri i Primorju visoki uzgojni oblik veoma je raširen, što znači da do proljeća treba postaviti i potporne stupove duž redova loze.

Pričvršćivanjem uz potporanj mladi izboj potiče se na uspravan rast

Oni će nositi žicu poredanu na dvije, tri ili četiri različite visine, svojevrsnu mrežu koja će omogućiti da se izboji po njoj šire i dobivaju dovoljno sunca. No do tada će proći još mnogo mjeseci. Bit će to razdoblje u kojem, barem za mene, u vinogradu neće biti nikakvog posla. A kada dođe proljeće, počet će napokon ona najzanimljivija faza kojoj se najviše veselim, a to je oblikovanje.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.