Stara mediteranska biljka prvi se put spominje u Španjolskoj, za vladavine Arapa. Naziv te biljke, smatraju jezikoslovci, potječe od latinskog "borra" što znači čekinja ili čekinjasta brada, a to odgovara njezinu izgledu. U našim krajevima uz more boražina je udomaćena vrtna biljka, u proljeće se kao začin koristi u pripremi proljetnih salata. To je biljka za dušu i tijelo, a čovjeka čini sretnim i veselim. Najvrednija je za jačanje živaca i srca, među četiri je biljke koje liječe i jačaju srce, uz lazarkinju, ljubicu i ružu. Boražina tjera na mokrenje, hladi, umiruje, omekšava, jača, potiče na rad bubrege i kožu te čisti organizam.
Posebni sastojci
Čaj pripremljen od suhih listova i cvjetova adrenalinski je napitak. Rabi se kod hipertenzije, lupanja, slabosti i nervoze srca, stresa, depresije te u liječenju posljedica terapije kortizonima i steroidima. U pučkoj medicini boražina se koristi za liječenje bolesti jetre i žuči, naročito kod tvrde jetre, žlijezda s unutarnjim i vanjskim izlučivanjem, bubrega, mjehura i mokraćnih putova, živčanog sustava poput melankolije i hipohondrije, pluća i dišnih putova, odnosno kašlja, krvožilnog sustava, kod rizika od tromboze, krvi, napose anemije, kože (osipa), želuca i crijeva (kolitisa), ženskih bolesti (menstrualnih tegoba), dječjih bolesti s povišenom temperaturom, kao što su zarazne dječje bolesti, reume, groznice te za više mlijeka u dojilja i brži oporavak rekonvalescenata. Ulje dobiveno iz sjemenki boražine rabi se za liječenje ekcema, visokog tlaka, artritisa, Raynaudove bolesti (hladnih prstiju).
Sirup od cvjetova ili cijele biljke rabi se za jačanje srca, živaca i imuniteta. Svježi sok iz cijele biljke djeluje na izbacivanje klorida iz tijela, a takvu odliku imaju samo rijetke biljke.
Istraživanja engleskih znanstvenika potvrđuju ljekovito djelovanje boražine u prvom redu zbog gama linolenske kiseline koja se koristi u liječenju: karcinoma mozga i prostate i sprečavanju širenja tumora. Boražina je specifična biljka po koncentraciji ljekovitih sastojaka, po tome se s njom ne može usporediti nijedna druga. Žvakanje mladih listova pomaže kod tegoba sa zubnim mesom i kod upale usne šupljine. Kontraindikacije nisu poznate. Boražinu rabimo kao adstrigent, antidepresiv, antikarcinomik, antipiretik, antireumatik, depurativ, detoksikant, dijaforetik, diuretik, ekspektorant, kardiotonik, laksativ, neurotonik
U kuhinji
Zbog spomenutih ljekovitih svojstva preporučuje se kao začin u raznim dijetama. Mladi sočni listovi najbolji su u miješanim salatama, a veći se mogu pohati, peći u tijestu za palačinke, kuhati, rabiti za varivo ili nadjev. Sjeckani listovi dodaju se ljekovitim salatama kao što su maslačak ili dragušac (za liječenje jetre), namazima od sira te u pripremi variva, zajedno s drugim povrćem ili samoniklim jestivim biljem u umake za salate i jela od mesa.
ČAJ
Priprema: Cvjetove preliti kipućom vodom, poklopiti i nakon pola sata procijediti
Uputa za uporabu: Piti u gutljajima prije jela 1-3 šalice dnevno
SVJEŽI SOK
Priprema: Iz usitnjene biljke iscijediti sok
Uputa za uporabu: Uzimati po malu čašicu za rakiju tri puta na dan
PRAŠAK
Priprema: Suhu biljku usitniti u fini prah i pohraniti u hermetički zatvorenu posudu
Uputa za uporabu: Uzimati tri puta dnevno na vrh noža s jelom kao začin
OCAT
Priprema: Bocu do jedne četvrtine napuniti svježim i uvelim listovima boražine. Naliti jabučni ocat i ostaviti bocu na toplome mjestu da odstoji tri tjedna. Procijediti.
Uputa za uporabu: Rabiti kao začin salatama
Napomena: Kako je jabučni ocat jak, može se uzeti i slabiji vinski ocat
SIRUP
Priprema: Dobro izmiješati sok s medom posudu
Uputa za uporabu: Uzimati 2-3 puta na dan po 1 čajnu žličicu