Gardenije obožavaju vrućine, svoju raskoš tek će pokazati na terenu koji je uvijek osunčan. Suha sunčana mjesta vole i juke i tamariska. Vrtovi uz more izgledat će božanstveno ako ih zasadimo akacijom, magnolijama, portugalskim lovorom, bazgom...
Pri sadnji drveća, grmova ili trajnica jako je važno da se izaberu biljke koje podnose klimatske prilike koje vladaju u većem dijelu godine i da se uzme u obzir hoće li biljka biti u sjeni, polusjeni ili na suncu. Ako je pak teren na kojem sadite vjetrovit, savjet je da posadite živicu.
Stručnjaci kažu da je učinkovitija, primjerice, od zida ili ograde jer kao propusna prepreka onemogućava silne zapuhe koji mogu uništiti druge biljke. Stručnjaci kažu da se čak može izračunati koliko će živica usporiti vjetar.
Želite li saditi penjačice, one tropskog podrijetla, obvezno sadite uz južni zid. Tamo će najbolje uspijevati jasmin, bugenvilija, mnoge vrste ruža...
Ako pak sadite u podneblju u kojem je velika razlika u temperaturi danju i noću, penjačice sadite uz zapadni zid. Važno je i znati da penjačice nikad nije prikladno saditi na uglovima kuća jer je na tom mjestu obično propuh. Savjet je da se sade barem metar od ugla kuće.
Neke od penjačica, poput pavitine, vole da su im cvjetovi na suncu, a donji dio biljke u sjeni. Želite li svoj vrt ukrasiti kamenjarom, u njemu će se savršeno snaći ognjica ili plavi jastučac. Obožavaju sunce i toplinu koju isijava kamen. I begonije vole sunce.
Kad govorimo o sobnim biljkama, valja spomenuti da ananas obožava sunčano mjesto. Što je više na suncu, njegovi listovi imaju ljepšu boju. Valja i znati da neke od sobnih biljaka mogu dobiti sunčanicu. Kod klivije sunčanica se prepoznaje ako joj listovi postanu smeđi. Ona je biljka koja obožava sjenu. I popularna monstera više voli biti tamo gdje nema puno sunca. Ali u sunčevim zrakama uvijek uživa sanseverija.
Valja uzeti u obzir da nekim biljkama čak nije važno jesu li na sunce ili ne, ali vole vlažno tlo. Za vrt su dobar izbor bergenije, glavičasti jaglac ili metljika, a posebno će uživati ako ih zasadite uz svoje jezerce. Na vlagu pak treba paziti kod cijana. One čak ljepše cvatu ako na njih zaboravite, ali samo pod uvjetom da im je korijen u vlažnoj zemlji.
Dragoljub pak uspijeva i u suhom i siromašnom tlu.
Obično ga i odmila zovemo "košarkašem" u vrtu, a njegov prekrasan, raskošan cvijet može se iskoristiti i kao zaklon od pogleda. Valja samo znati da se sadi na razmaku od oko 150 cm, a može narasti i do 4 metra.
Božanstveni krovni vrtovi obično su izloženi svim atmosferskim utjecajima, a ograničeni su dubinom zemlje. To ne podnose sve biljke, ali božuru, krizantemama i nekim vrstama perunike to ne smeta.
Kinesko vjerovanje kaže kako kaktusi svojim bodljama mogu otjerati zle duhove. Uz tu "pogodnost" prekasno cvatu i nisu odviše zahtjevni za održavanje.
Uzmite malo zemlje u ruku i opipajte je prstima. Lako ćete prepoznati o kakvom je tlu riječ. Glinasto je tlo grudasto, pjeskovito zrnato, a ilovača se drobi među prstima. Ilovasta tla pogoduju većini biljka jer zadržavaju vlagu, a rahla su.
Svijetle plastične posude odbijaju toplinu i održavaju nižu temperaturu zemlje. Posude od gline sklone su isušavanju, stoga ih nikada ne treba postaviti na jako sunčano ili vjetrovito mjesto. Keramički lonci zadržavaju vodu.
Bršljan zid od opeke održava suhim i toplim, a djelotvorna je zaštita od hladnoće i mraza. Ruže penjačice trebaju potporu, ali ako uz njih posadite pavitine, one će se penjati po ružinim granama. Puzava hortenzija raste sporo dok se ne udomaći.