Kolumna

Mariborske urbane brazde

Foto: Nino Šoštarić
Mariborske urbane brazde
Foto: Nino Šoštarić
Mariborske urbane brazde
Foto: Nino Šoštarić
Mariborske urbane brazde
Foto: Nino Šoštarić
Mariborske urbane brazde
Foto: Nino Šoštarić
Mariborske urbane brazde
17.01.2013.
u 10:12
Imati vlastiti vrt i priliku da usred grada uzgajamo zdravu hranu velik je privilegij. Toga su svjesni i stanovnici mariborske četvrti Borova Vas, koji su ove godine prvi put uzgojili povrće i to u vlastitom susjedstvu. Iako žive u gradu, i mnogi nikada nisu imali vrt, svoju potrebu za vrtlarstvom ostvarili su u sklopu projekta Urbane brazde, konceptu zajedničkih vrtova koji je tijekom 2012. realiziran u sklopu projekta Maribor – europska prijestolnica kulture.
Pogledaj originalni članak

Imati vlastiti vrt i priliku da usred grada uzgajamo zdravu hranu velik je privilegij. Toga su svjesni i stanovnici mariborske četvrti Borova Vas, koji su ove godine prvi put uzgojili povrće i to u vlastitom susjedstvu. Iako žive u gradu, i mnogi nikada nisu imali vrt, svoju potrebu za vrtlarstvom ostvarili su u sklopu projekta Urbane brazde, konceptu zajedničkih vrtova koji je tijekom 2012. realiziran u sklopu projekta Maribor – europska prijestolnica kulture.

Pravilno organizirane gredice s mnoštvom povrtnica i cvjetnica pretvaraju se u harmonični pejzaž

Tako je na malom prostoru zaživjela velika ideja o zdravom životu u gradu, ali i o zbližavanju ljudi kroz zajednički interes i potrebu za kvalitetnom promjenom. Umjesto pasivnih i nesretnih ljudi oni su postali vrtlari.

Prvi pogled

Mariborske urbane brazde posjetila sam za hladnog i kišovitog dana pa ipak su neki od 200-tinjak članova ovog zajedničkog vrta, koji svi žive u susjednim zgradama, obišli svoje vrtove i ubrali nešto povrća za ručak ili večeru. Za mnoge od njih ovo je i zdravije i ekonomičnije rješenje od odlaska u trgovački centar pa zato dolaze čak i kada je hladno. Nekad su s prozora mogli samo promatrati sivilo kišnog dana i odlagalište otpada koje se nalazilo na tom mjestu. No općina je odlučila pokloniti im povjerenje. Prostor je iskrčen, otpad saniran, a na tom je prostoru sagrađen veliki vrt (1 ha) s drvenom ogradom i šljunčanim stazama.

Svaki vrtlar ima svoj mali drveni komposter

Sve što treba

Cijeli je projekt zamišljen poput rimskog naselja koje je organizirano oko dvije križne ceste, uz koje se nižu mali putevi, a uz njih pravilne organske gredice. Uz povrće je zasađeno mnoštvo cvijeća i ukrasnih i aromatičnih biljaka. Svaki vrtlar ima i svoj drveni komposter, a nekoliko vrtlara dijeli i zajedničku kućicu u kojoj se nalazi velika cisterna za skupljanje kišnice. U sklopu vrta nalazi se još i dječje igralište, zajednički objekt za sastanke i poseban dio vrta za invalide s prilagođenim uzdignutim gredicama. Ukratko, sve što treba maloj vrtlarskoj zajednici.
Parceliranje vrta napravljeno je pomoću malih drvenih stupića koji su numerirani

Red i rad

Za razliku od zajedničkih vrtova koji su se u Hrvatskoj pojavili spontano i bez ikakva plana, ovdje postoji udruga i jasno postavljena pravila. Nitko se ne mora bojati da će općina jednoga dana doći, raspustiti vrtove i zamijeniti ih betonskim zgradama ili parkiralištem. Općina je ovdje partner, tvrdi Matej Zonda, koordinator projekta Urbano vrtlarstvo, i ni jedan vrtlar neće tek tako ostati bez svojih gredica. Ipak, ako se prekrše pravila udruge i ako se netko ne drži dogovora, ostali vrtlari mogu ga isključiti.

Skrivena u spremištu kućice nalazi se velika plastična cisterna za skupljanje kišnice

Tekuće troškove održavanja dijele međusobno, a iznose otprilike 40-50 eura godišnje. Taj bi trošak bio i manji kada udruga ne bi inzistirala na dobivanju zajedničkog ekološkog certifikata koji provodi Mariborsko sveučilište.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.